MATKO MARUŠIĆ PREDSTAVIO NOVU KNJIGU Zaključio kako bi se trebala pomiriti ljevica i desnica Hrvatske

'Priručnik za hrvatsku politiku' najnovija je knjiga prof. dr. sc. Matka Marušića koja je večeras predstavljena dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Kaštelima s Hrvatskom udrugom Benedikt.

Knjiga se sastoji od četiri dijela: Hrvatska politička povijest; Hrvatski susjedi; Samostalna Republika Hrvatska i Što nam je, dakle, činiti.

Što nam je činiti? -  jedno je od pitanja na koje je odgovorio prof. Marušić. 

- Vrlo važna stvar za budućnost je pomirenje. Ako nije važna, bila bi stvarno lijepa. Toliko sam se u životu mučio i tugovao zbog ljudi koje volim, a s kojima se politički ne slažem. Trebalo bi se pomiriti, trebala bi se pomiriti hrvatska ljevica i desnica. To ne znači da bi bilo koja strana trebala napustiti svoje stavove, ali bi trebalo najprije saznati istinu, a onda pomiješati suze, jer i jedni i drugi imamo razloga za plakanje. I ne bi ih trebalo mjeriti, nego bi se trebalo pomiriti, jer stvarno nema smisla da takva mržnja postoji među dobrim ljudima. Ponovit ću, ljudi se rode u različitim obiteljima i potpuno se drugačije odgoje. Ne možete im zamjeriti zato što misle drugačije od tebe, a ne bi smjeli ni on tebi. Treba nalaziti zajednički nazivnik, a kao znanstvenik tvrdim da se sve svodi na dokaze. Oni se ne iznose zato da bi neko nešto nekome dokazao, nego da dosegnemo konsenzualnu istinu. Istinu oko koje smo suglasni - poručio je dr. Marušić. 

Okupljenima je pričao o svojoj knjizi kao profesor koji studentima drži predavanje. Ustao je od stola, odmakao se od mikrofona i razgovarao s publikom. Pričao je o svjetskoj i Hrvatskoj povijesti, pa tako i o susjedima, nacizmu, antifašizmu, svemu što je obilježilo našu povijesti. Kao dva velika problema na našim prostorima izdvojio je povijesno razdoblje Nezavisne države Hrvatske i komunizma, jer nas te priče i danas prate. U tom kontekstu je naglasio da su brojne povijesne priče lažne, a neke od laži je, naglasio je, razotkrio dok je pisao ovu knjigu. 

- To je točno. Rijetki su oni koji to kažu, ali su mnogi to doživjeli. Kada počnete s ljudima razgovarati o tome, sjete se da su neke priče laž, kao što to i ja znam, ali mnogi na to samo kažu - to je tako. Mladi ljudi ne mogu shvatiti koliko je laži bilo i koliko je ona meni osobno bila bolna. Ne onda, nego sad. Volio sam to što su me učili, vjerovao sam u to, znao sam nabrojati sve ofenzive napamet, brojna partizanska junaštva, ali onda su me učili o neprijateljskim zločinima i otkrio sam da su mi lagali - ispričao je splitski profesor i znanstvenik te naveo primjer.

- Pišući ovu knjigu sam prekinuo odnos s jednim prijateljom. On je bosanski Hrvat koji je žestoki komunist, ali je odličan frajer, moj prijatelj i kolega. Mi bismo često ručali i svađali se, a on bi tražio da ja prestanem hrvatovati jer je to ustaštvo. Naime, pričao mi je kako je njegov tata bio partizan, a prije toga komunist kojeg su ustaše uhvatili i odveli u Jasenovac. Od tamo je bio poslan u Njemačku, odakle je pobjegao natrag u Jugoslaviju i postao partizan te je poslije bio veliki političar. No, tek sam kasnije saznao da mi je prijatelj lagao. To je strašno. Mi smo stari ljudi koji se volimo i poštujemo, bez obzira na razlike, a on mi je lagao. Pišući ovu knjigu otkrio sam da su u Jasenovac ljudi dovedeni da bi čekali transport za Njemačku. Tamo su bili radnici, dobivali plaću, imali praznike, neradne dane i dopust. Njegov tata je iz Njemačke došao s dopusta i skrio se u šumu, ali nije utekao i bježao do Jugoslavije. To je, kao, neka mala laž, ali je meni strašna laž zbog koje sam prekinuo odnos s njim. Nisam mogao vjerovati da me je lagao prijatelj s kojim sam toliko vremena proveo u raspravama i pokušaju da se razumijemo - ispričao je, a kroz razgovor s publikom navodio je i druge primjere iz povijesti. 

Zbog svega što je navedeno u 'Priručniku za hrvatsku politiku', smatra da se knjiga u određenim dijelovima neće svidjeti ni lijevima ni desnima. Više puta naglasio kako je preko 600 stranica priručnika pregledalo šest recenzenata, a veli da mu je cilj mu bio otkriti i zapisati istinu. Tijekom predstavljanja knjige, koje je više izgledalo kao predavanje, ispitivao je okupljene, a čak je i na kraju njegove nove knjige test znanja. Pitao ih je što smatraju slabostima i snagom hrvatske, a iz publike je dobio odgovor - vjera. Mislilo se na kategoriju snage. Složio se s time, vjeru smatra zlatnim životnim standardom. 

- Ona ti kaže kako trebaš živjeti. Ti onda ne živiš tako, ali znaš kako bi trebalo, pa se vratiš na taj put, a to se onda zove pokajanje. Vjera daje zlatni standard, a zlatnih standarda više nema, ni u čemu. Sve se raspada, a mi koji držimo vjeru nismo savršeni, ali imamo zlatni standard i znamo kud idemo - naglasio je. Na pitanje što je još važno, odgovorio je da bi se trebalo civilizirati. 

- Zaprepastio sam se koliko su ljudi u Americi civiliziraniji. Prvo treba početi s domoljubljem i vjerom, a to su dva jaka oružja. Trebalo bi početi, recimo, razvrstavati smeće, pazit na čistoću, raditi na tome da se odmaknemo od psovki. Ja sam iz Splita, previše psujem i nekada me stid samoga sebe čuti, a treba raditi na tome. Treba biti pristojan. Više nitko ne pušta ženu naprijed, ljudi se guraju, a to jako glupo izgleda… -  poručio je na kraju. 

Što se tiče trenutne situacije u Hrvatskoj, smatra kako stojimo bolje nego mislimo i znamo, a zaključio je kako nam je sigurnost svjetla. 

Osim najnovije knjige, Marušić je objavio velik broj pripovjedaka, rasprava, edukacijskih i polemičnih tekstova, te zbirke priča za djecu 'Snijeg u Splitu', 'Plaču li anđeli?' i 'Škola plivanja', knjigu eseja 'Živjeti u župi Radobilji', humoristične knjige 'Medicina iznutra' i 'The Life of an Editor' te 2018. knjigu 'Mi, Hrvati', koju smatra svojim najboljim djelom. 

Umirovljen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2017., kao profesor emeritus, gdje je od 2009. do 2011. bio dekan. Bavio se istraživanjima u području imunologije tumora, imunogenetike, presađivanja koštane srži, kliničke imunologije, filozofije znanosti, politike uređivanja znanstvenih časopisa i medicinske izobrazbe. Objavio je 200 znanstvenih radova i koji su citirani 4200 puta, pa je uvršten među 2% najboljih znanstvenika u svijetu.

U području politike, godine 2020. objavio je u New Yorku knjigu 'Croatia: past, present and future perspectives', a večeras je u Kaštelima predstavio svoj 'Priručnik za hrvatsku politiku'.