Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović MINISTAR BOŽINOVIĆ U DIVULJAMA 'Država će morati nalaziti novce za zapošljavanje vatrogasaca'

MINISTAR BOŽINOVIĆ U DIVULJAMA 'Država će morati nalaziti novce za zapošljavanje vatrogasaca'

Sa županijskim zapovjednicima priobalja raspravljao je o probijanju šumskih puteva kojim bi se olakšale intervencije

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u prostorima Intervencijske vatrogasne postrojbe Split u Divuljama održao je sastanak sa županijskim zapovjednicima priobalja na temu izgradnje i uređenja šumskih puteva, protupožarnih prometnica i prosjeka u narednom razdoblju te analize protupožarne sezone 2022. Sastanku su prisustvovali i pomoćnik ministra Cvjetko Obradović, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, pročelnik HGSS-a Josip Granić, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, zamjenik predsjednika Predsjedništva Dino Kozlevac, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika Joško Grančić te županijski zapovjednici priobalja: Mladen Šćulac, Zvonimir Lončarić, Matej Rudić, Ivan Kovačević, Darko Dukić i Stjepan Simović.

Božinović: 'Ako ove predradnje napravimo što kvalitetnije na temelju međuresorne suradnje, utjecat ćemo na potrebe za dodatnim vatrogascima'

'Krajem srpnja ovdje smo najavili pripremu za sljedeću protupožarnu sezonu - svih operativnih snaga, prije svega Hrvatske vatrogasne zajednice, ali i drugih subjekata civilne zaštite te, naravno, resora Vlade. Živimo u vremenima koja su bez presedana kad govorimo o globalnom zatopljenju, odnosno o promjeni klime. Jučer je Svjetska meteorološka organizacija objavila studiju koja pokazuje da se svijet ubrzano zagrijava, unutar svijeta naš kontinent, a unutar našeg kontinenta upravo ovi mediteranski krajevi u koje spadaju naše primorske županije. Sve smo to anticipirali te u tom smjeru krenuli kroz izradu i izgradnju ovog vatrogasnog operativnog središta 2017. Ono što sada radimo također je rezultat naučenih lekcija iz proteklih požara, a to je činjenica da, s obzirom na stupanj depopulacije u dijelovima naših primorskih županija koje su najviše pogođene požarima, moramo kao sustav napraviti određene preventivne radnje kako bismo smanjili gospodarske štete i, naravno, izbjegli ljudske žrtve kojih je bilo ove sezone', kazao je ministar Božinović po završetku sastanka u Divuljama.

Istaknuo je kako smo ove godine na razini Hrvatske imali gotovo 50% više požara te povećanje opožarene površine za 135%. 

'Da bismo što spremnije dočekali sljedeću požarnu sezonu, nužan je angažman svih institucija. Požara još uvijek ima. Početak je studenog; dovoljno je pogledati kroz prozor i svjedočiti da se stvari mijenjaju i da ćemo s time morati živjeti. Iz tog razloga provodimo cijeli niz aktivnosti na razini Vlade. Tako je, primjerice, donesena Strategija upravljanja rizicima od katastrofa, što ne obuhvaća samo požare, već i atipične suše te razorne poplave s kojima se suočavamo, angažirali smo javnost kroz javno savjetovanje te, k tome, u izradi strateških dokumenata sudjeluju znanstvenici kako bi u sinergiji s operativnim iskustvom zaštitili ono što je u Hrvatskoj najvrjednije', iznio je.

Davor Božinović ujedno je napomenuo da su u vatrogastvu ljudi najveće blago. Dodao je podatak kako ih je ukupno angažirano oko 120 tisuća. 

Rezimirao je potom glavne zaključke današnjeg sastanka na kojem se raspravljalo o akcijskom planu.

'Ušao je u jednu višu fazu izrade - to su prioritetni protupožarni putevi koje treba pripremiti s Hrvatskim šumama i Ministarstvom poljoprivrede, a temeljem inputa onih koji znaju gdje su im potrebni i koja područja treba raskrčiti. Plan bi trebao ući u fazu pripreme za međuresorno usuglašavanje sljedećih nekoliko tjedana. Trenutno imamo po svim županijama ucrtane smjerove i putne pravce, stoga nam je zadatak odlučiti o fazama kako bismo spremno dočekali protupožarnu sezonu. 

Već smo nekoliko puta rekli da ćemo sve više morati angažirati vatrogasne postrojbe kroz profesionalni angažman tijekom cijele godine. Činjenica je to koje smo svjesni i na kojoj radimo s HVZ-om. Među zemljama smo koje ovom problemu pristupaju na sveobuhvatan način, no čak ni najbolje pripremljeni ne mogu garantirati da će sve proći bez šteta', ustvrdio je ministar.

Budući da se produljila požarna sezona, na upit novinara dodatno je prokomentirao zapošljavanje sezonskih vatrogasaca. 

'Država će morati nalaziti novce, naravno da su naša temeljna snaga ljudi. Međutim, ako što kvalitetnije napravimo ove predradnje napravimo na temelju međuresorne suradnje, utjecat ćemo na potrebe za dodatnim vatrogasnim snagama. Kada govorimo o vatrogascima i njihovom statusu, Vlada je uspostavila HVZ kao državno tijelo, što se pokazalo kao ispravna i dalekosežna odluka. Drugim riječima, preuzeli smo odgovornost za njihovo zapošljavanje', zaključio je. 

Tucaković: 'Ovih će se dana složiti prioriteti kako bi se širenje požara prema turističkim naseljima svelo na minimum'

I zapovjednik Tucaković uvodno je kazao kako je požarna sezona bila duga i iscrpljujuća, ali da je vatrogasni sustav brzo reagirao na sve nastale požare. Podsjetio je i na smrtni slučaj vatrogasca u požaru kod Orašca koji je zasjenio sve dobro što su napravili.

'Već smo sada počeli s pripremama za idući sezonu. Današnji sastanak nastavak je sjednice iz srpnja ove godine kada smo odlučili da bismo išli s izmjenama Zakona u zaštiti do požara. Počeli smo sada raditi na projekcijama budućih šumskih puteva, od kojih neke treba napraviti, neke treba obnoviti. Sav taj dio želimo unaprijediti te dobiti rezultate prije sljedeće protupožarne sezone', rekao je. 

Napomenuo je kako će se u narednih dvadesetak dana organizirati sastanak s nacionalnim parkovima i parkovima prirode kako bi se utvrdilo gdje su moguća poboljšanja, odnosno što država može učiniti.

'Imamo državne i privatne šume, što danas možda predstavlja veliki problem. Izmjenom Zakona o zaštiti od požara svi skupa možemo doprinijeti još lakšem interveniraju svih vatrogasnih službi', naglasio je Slavko Tucaković. 

Iako je glavni napor požarne sezone okončan, kazao je kako to ne znači da više nema požara, već upravo suprotno. 

'Vatrogasci, profesionalni i dobrovoljni, svakodnevno interveniraju. Jučer smo, primjerice, na Karepovcu angažirali helikoptere, gorjelo je danas na području Zmijavaca', rekao je.

Podsjetio je kako smo ove godine svjedočili velikim požarima u priobalju, ali i na kontinentu te da povećanju njihova broja na području Istarske županije. Istaknuo je činjenicu da ih je više od 80 posto prouzrokovano ljudskim faktorom - većina iz nehaja, ali ima i namjerno izazvanih.

'Županijski zapovjednici priobalja u pripremama za ovaj sastanak morali su ucrtati šumske puteve na području svoje županije, a ovih će se dana sa šumarijama napraviti prioriteti kako bi se širenje požara prema turističkim naseljima svelo na minimum', kazao je Tucaković. 

Prioriteti su, dodatno je obrazložio, otoci poput Mljeta, Dugog Otoka, Zlarina na kojima su od uvale do uvale odlazili brodicama i spašavali kuće. 

Tušek: 'Rizik od požara na zapuštenim zemljištima posebno izražen na otocima'

I Ministarstvo poljoprivrede aktivno radi na rješavanju problema zapuštenih zemljišta kako bi smanjili rizici od požara.

'Posebno je to izraženo na otocima, tamo gdje su vlasnici nepoznati ili žive daleko te su nedostupni, stoga nastojimo zajedničkim snagama pronaći načine kojima bismo zaštitili imovinu. Ministarstvo poljoprivrede s Hrvatskim šumama radi na akcijskom planu koji podrazumijeva izradu šumske infrastrukture na području priobalja, a kroz trogodišnje razdoblje osigurano je više od 170 milijuna kuna', kazao je državni tajnik Tušek.

Upitan je i u kojoj je fazi isplata pomoći poljoprivrednicima s područja Zatona i Rasline, oštećenima u velikom požaru ovoga ljeta. 

'Još nisu dobili pomoć. Postupak podrazumijeva da se prvo proglasi elementarna nepogoda, potom se poljoprivredni proizvođači prijavljuju preko sustava za štete, slijedi verifikacija i u konačnici, sukladno zakonu, isplate do kraja godine. Oni kojima je uništen poljoprivredni potencijal više od 30% mogu se temeljem zapisnika prijaviti na natječaj koji Ministarstvo periodički prijavljuje', obrazložio je. 

Vaša reakcija na temu