Mladi Zadranin iz Amerike preko digitaliziranih matičnih knjiga pronašao svoje pretke

Mladi informatičar iz SAD-a koji korijene vuče iz Zadarske županije, Albert Anthony Božulić, doznao je tijekom konferencije u Providurovoj Palači da Zadar postaje 'pametan grad' s novim projektom 'Zadar Urban Mobility(ZUM)' u javnom prijevozu, pa ga je to potaknulo da dalje istražuje i druge inovacije ove regije. Jedna od njih je digitalizacija starih matičnih knjiga. 

Na web stranicama Državnog Arhiva u Zadru (DAZ) vidljivo je da se zbirka starih matičnih knjiga rođenih i umrlih iz zadarske regije djelomično uspjela digitalizirati, posebno one iz 19. stoljeća, a time su postale dostupne na internetu bez odlaska u arhivu i bez plaćanja naknade. To je financijska i vremenska ušteda građanima.

Božulić radi u IT sektoru, ali je i diplomirani politolog te autor nove knjige o poslovnoj produktivnosti i liderstvu. Uspješno je isprobao digitalni sustav državnog arhiva u Zadru i otkrio podatke od svojim dalekim precima koji su tu živjeli prije par stoljeća.

Pitao se kako najefikasnije pronaći neki podatak o svojim precima iz 19. stoljeća, posebno iz sela na Dugom Otoku i Ravnim Kotarima pokraj Zadra, odakle vuče svoje korijene. Te su podatke nekada vodili župnici rukopisom u starim knjigama i to po službenom jeziku tog perioda.

- Kao netko tko dolazi iz svijeta inovativnosti, ali i razumijem poslovne koncepte poput kontinuiranog poboljšanja procesa, odnosno 'continuous process improvement', vidim potencijal kako digitalizacija starih matičnih knjiga može ne samo pomoći sačuvati tu vrijednu baštinu za buduće generacije nego i uštedjeti vrijeme za nekoga tko radi povijesna istraživanja pomoću informacijske tehnologije. Neki to zovu raditi pametnije a ne teže, 'work smarter not harder' - istaknuo je Božulić.

U starim matičnim knjigama se pisalo ne samo godine rođenja, smrti, ime roditelja, nego i uzrok smrti, pa preko tih knjiga znamo, na primjer, da je u kolovozu 1855. pandemija kolere vladala ovom regijom. U jednom selu na Dugom Otoku, Savar, čak je 27 osoba preminulo od kolere u tom mjesecu. To je dokaz, kaže Božulić, da su se i ljudi tog vremena isto bavili s pandemijama na ovom području i da pandemije i epidemije nisu nikle tek jučer nego da stoljećima postoje.

U starim knjigama su napisi na talijanskom jeziku koji je tada bio službeni jezik. U vrijeme Kraljevine Dalmacije Zadar je bio glavni grad, a administrativno sjedište mu je bilo u Providurovoj palači. 

- Digitalizacija omogućuje i lakše čitanje starih rukopisa, što je nekad teško razumjeti, ali i vidljivo je da je u 19. stoljeću postojala neka standardizacija upisivanja i upravljanja podacima. To je jedan znak uređenosti tadašnje Dalmacije koja je bila važna i strateška regija u sastavu veće Austrijske monarhije, a danas u 2023. ova regija opet pokušava postati centar inovativnosti - kaže Albert Anthony.

Ove je godine objavio knjigu 'Leadership & Management: 5 Steps to Increase Productivity', često istražuje i povijesne teme oko upravljanja i menedžmenta i nedavno je za časopis Time Out Magazine prokomentirao inovativno planiranje nove rive u Zadru u 19. stoljeću, kao i projektiranje kanalizacije i nove infrastrukture u to doba, što je izložbom bilo prikazano ove zime u Kneževoj Palači.

Zahvaljujući digitalizaciji matičnih knjiga, Albert Anthony pronašao je svog najstarijeg pretka koji je živio pri kraju 18. stoljeća, ali i svog imenjaka s Dugog otoka, svog šukundjeda koji je rođen 1835. godine. Također, njegova supruga se zvala Antonia, a upisani su kao poljoprivrednici.

- Očekujem i daljnji razvoj takvih zbirki i nadam se da će inovativnost i dalje rasti u ovoj regiji danas u digitalnom dobu, kao što se nekad Zadar razvijao i tijekom industrijskog doba posebno u proizvodnji raznih strojeva. U ova nova doba potrebna je prilagodljivost ljudi, ali i produktivno liderstvo. Ovakva digitalna zbirka, na primjer, nudi i našim ljudima u dijaspori jednostavniji način pronalaska imena svojih predaka, ali i nudi mlađoj generaciji da nauči nešto o svojoj povijesti, ali i o događajima koji se danas rijetko spominju, a bili su značajni za Dalmaciju - zaključio je Albert Anthony.