Most prikuplja potpise za tematsku sjednicu o vlasništvu i gospodarenju Marjanom
U situaciji kada je marjanska šuma devastirana, ali ne i uništena smatram da svi vijećnici moraju preuzeti odgovornost i postaviti pitanja vlasništva, upravljanja, gospodarenja i održavanja, poručuje Ante Čikotić
Ante Čikotić, splitski gradski vijećnik Mosta, poručuje da danas počinju s prikupljanjem potpisa vijećnika o prijedlogu kojim traže održavanje tematske sjednice Gradskoga vijeća Splita i raspravu o vlasništvu nad nekretninama u Park šumi Marjan i gospodarenju šumom i šumskim zemljištem.
- S tim u vezi i položaju Javne ustanove Park šuma Marjan. Iz proturječja na relaciji gradonačelnik, ministrica poljoprivrede i ravnatelj JU PŠM očito je kako je ovakva rasprava u interesu građana i grada Splita, a postojeća situacija najgora je za Marjan i najbolja za one kojima odgovara magla netransparentnosti. S jedne strane je gradonačelnik koji odbija postupiti sukladno zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva kojim je traženo da Grad Split izda tabularnu izjavu radi uknjižbe prava vlasništva RH na šumi i šumskom zemljištu, koji za takvo svoje postupanje ne daje nikakve, a kamoli pravno relevantne razloge. Ravnatelj JU PŠM bi kao osoba odgovorna za zakonitost poslovanja JU PŠM prvi morao znati i upozoriti na neusklađenost poslovanja Javne ustanove sa zakonima RH i dokumentacijom kojom se propisuje gospodarenje šumom - navodi Čikotić.
Napominje kako je člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama propisano da su šume i šumska zemljišta na teritoriju RH, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu RH. Time je, tvrdi, izvršena pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu neovisno koja je pravna osoba imala pravo korištenja, upravljanja ili raspolaganja, a RH je stekla pravo vlasništva temeljem zakona.
- Nasuprot tvrdnjama gradonačelnika i ravnatelja JU PŠM imamo Zakon o šumama koji se ima primijeniti, a koji je osnažen pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH koje je obvezujuće za sve sudove i to je ono što je bit u ovoj stvari, ako se utvrde određeni pravni kriteriji onda je RH vlasnica i svoje pravo stečeno temeljem samog zakona ovlaštena je upisati u zemljišnoj knjizi. Dodatno, 1.1.2019. je stupio na snagu novi Zakon o šumama, osim dijela odredbi koje su stupile na snagu 1.4.2019. stoga je rasprava na Gradskom vijeću nužna - ističe Čikotić.
Na tematsku sjednicu će, najavljuje, pozvati Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske šume, DORH i JU PŠM.
- Izjave kako će nam država oteti Marjan bez izjašnjavanja o osnovu po kojem se gradonačelnik tome planira suprotstaviti u izglednom sudskom postupku za utvrđivanje i uknjižbu prava vlasništva RH, nisu u interesu građana Splita. U sudskom postupku nema PR-a i nema manipuliranja emocijama. Iznose se činjenice i predlažu dokazi putem kojih se te činjenice utvrđuju, a uspjeh u sporu teško će doći zato što odlučno ustvrdimo da je Marjan naš i da ga ne damo! Nažalost, ni sam gradonačelnik nije dosljedan jer je kod uknjižbe neotuđivog vlasništva RH nad podrumima Dioklecijanove palače pokazao da shvaća princip upravljanja - kaže Čikotić.
Pita se zar bi proglašenje marjanske šume nacionalnom vrijednosti, umjesto lokalne kakva je sada i kao takva izložena utjecaju lokalnih moćnika, mešetara nelegalnim povratima, bilo nazadovanje za Marjan i kome je u interesu da netransparentnost nad vlasništvom vodi u daljnju nebrigu i propadanje Marjana.
- Gdje nema transparentnosti pogodno je tlo za korupciju. Zar u Splitu nema potreba koje su se jučer morale financirati iz lokalnog budžeta pa je troškove sanacije i druge troškove gradonačelnik preuzeo na trošak građana ovoga grada? Kakav bi danas bio Marjan da je kojim slučajem potpisana tabularna izjava i da su RH i Hrvatske šume već u siječnju 2018. poduzeli konkretne mjere u suzbijanju nametnika? U situaciji kada je marjanska šuma devastirana, ali ne i uništena smatram da svi vijećnici moraju preuzeti odgovornost i postaviti pitanja vlasništva, upravljanja, gospodarenja i održavanja u skladu sa Zakonom o šumama, a u vezi s tim i pitanje financiranja održavanja, izrade programa gospodarenja, izrade prostorno-planske dokumentacije, plana pošumljavanja i dr. Našim prijedlogom to ćemo i potaknuti - zaključuje gradski vijećnik Mosta.
