Vozači iduće godine mogu očekivati još veće kazne za prometne prekršaje na cestama.
Najavio je to Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije iz Ravnateljstva policije, na konferenciji Vision Zero u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Mataija kaže kako je cilj da do kraja 2030. godine na hrvatskim cestama ne bude više od 148 smrtno stradalih osoba. Na žalost, u prvih osam mjeseci ove godine već ih je 194.
Zbog toga će vrlo brzo biti poduzete tri mjere kako bi se povećala sigurnost u prometu: to su edukacija, inženjerska rješenja na cestama i zakonska regulativa. Kad je riječ o zakonu, najavljuje Josip Mataija, vozači mogu očekivati stroža pravila i veće kazne.
Brzina u naselju
'Osnovana je radna skupina, idemo u izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je očito da određene kazne nisu demotivirajuće, pa ćemo ih podići. Tu mislimo i na zaustavljanje nasred prometne trake te na skrivanje tablica na motociklima', otkriva Mataija.
Alkohol i brzina najveći su problem u prometu, pa naši izvori iz policije danas kažu kako bi dio izmjena svakako mogao ići i u tom smjeru. Najviše kazne predviđene sadašnjim zakonom kreću se do 2650 eura i do 60 dana zatvora.
Takve kazne vrijede za prekoračenje brzine u naselju koje je 50 km/h veće od dopuštene, vožnja s više od 1,50 promila alkohola te upravljanje vozilom pod zabranom i s poništenom vozačkom. Očito je da se ide na još strože kažnjavanje.
Općenito, najviša propisana kazna u hrvatskom zakonu odnosi se na vožnju potpuno automatiziranih vozila. Ako autonomna vozila bez vozača prometuju izvan dopuštenih zona koja su im odobrena, vlasnik može platiti do 132.000 eura kazne!