NAJAKTIVNIJA VIJEĆNICA 'Svrha mog djelovanja je da se stvari mijenjaju nabolje'

Prošlo je pola mandata rada Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Nikad teže HDZ nije se izborio za većinu, oporba je 'puhala' za vratom, a tako nastavljaju i u regionalnom parlamentu. Tim povodom razgovarali smo s najaktivnijom županijskom vijećnicom, oporbenom Dašom Dragnić, predsjednicom kluba koalicije Nezavisne liste mladih - Pametno za Split i Dalmaciju - HSLS. 

Dragnić je bila kandidatkinja za dožupanicu, uz Antu Pranića kao kandidata za župana. Za dlaku im je pobjegao ulazak u drugi krug izbora. Bila je i kandidatkinja za predsjednicu Županijske skupštine, ali se Domovinski pokret, konkretno Mate Šimundić, 'izborio' za to mjesto. Time je Domovinski pokret postao dio vladajuće većine.

- Mislim da je šteta, i to uvijek naglašavam, da je problematika Županije u drugom planu, i da se, za razliku od događanja na lokalnoj razini, pogotovo Grada Splita, ne odvija pod reflektorima medija i povećalom cjelokupne javnosti. A to je još više izraženo po pitanju praćenja djelovanja Županijske skupštine, tu i tamo, reflektori obasjaju pojedine 'glumce' i 'scene', najčešće s naznakom 'skandala', a sve drugo odnese voda - kaže.

Dragnić možda i ne odgovara slici klasične političarke, jer kako kaže, nije joj u prirodi kritika, kritike ili napada radi.

 - U čemu god sam bila, od gospodarskog, bankarskog, obrazovnog do civilnog sektora, svrha mog djelovanja je da se stvari mijenjaju i budu bolje. Zato sam pred 10 godina ušla i u politiku. Zato ne volim isprazno politiziranje i igrice, no ponekad ipak treba znati odigrati dobar return - kaže.

Tako ste i odigrali 'return' na posljednjoj sjednici, ili nam se čini?

- Tako je, haha. Kada su vladajući pokušali prebaciti točke rebalansa za nastavak sjednice, navodno, zato što smo se mi bunili zbog kratkog roka i količine materijala, a zapravo zato što nisu imali potrebnu većinu za izglasavanje, zatražila sam stanku, i nakon dogovora oporbe, izložila kontra prijedlog - da se prioritet da upravo raspravi o rebalansu i vezanim točkama. 

Izlaskom oporbe prije glasanja o dnevnom redu, onemogućili smo da bude po njihovom. U konačnici smo postigli da se sve vrati u redovno stanje, poručivši time 'imate većinu, ali nemojte nam prodavati bozu'.

Na zadnjoj sjednici ste, kao i obično, uz ukazivanje na neke pogreške u materijalima, dali cjeloviti osvrt na rebalans. Što biste istaknuli kao najznačajnije?

- Imajući u vidu zadatosti proračuna (u kojem sama Županija nosi cca 29 posto, a 129 proračunskih korisnika cca 71 posto), naše kritike najčešće se odnose s jedne strane na razinu i kriterij uključivosti u kreiranje proračuna, odnosno politika, programa, projekata koji ga čine, nedostatnu informativnost dijela dokumenata i obrazloženja usprkos njihovoj opsežnosti, te nedostatnost alata praćenja i kontrole uspješnosti, famozni pokazatelji kojima svaki put 'zamaram' sve prisutne, no veseli me što se tu i primjećuju pomaci.

S druge strane, naglasak naše ocjene je na uravnoteženosti bilo po sektorskoj, bilo teritorijalnoj zastupljenosti, odnosno upitnoj procjeni oportuniteta/svrhovitosti ulaganja – u što i koliko, što je potrebnije i što bi dalo veći društveno-ekonomski efekt. 

Primjerice?

- Od Plana razvoja (strategije) SDŽ-a postavljam pitanje prave mjere, trebaju li nam baš tako veliki projekti/programi, ma koliko bili 'lijepi' i ma koliko bila 'dobra prilika' za njihovo financiranje, s obzirom da bi njihovo umjerenije planiranje ostavilo više prostora za neke ne tako atraktivne, ali zato temeljne i/ili nove potrebe? Konkretno, nitko pametan nije protiv Centra kompetitivnosti koji se realizira u Turističkoj (i Obrtničkoj) školi, dapače! No je li ga trebalo isplanirati tako 'mega' i stvoriti potrebu velikih ulaganja u neke od sadržaja koji su se mogli i drugačije osigurati (npr. hotel u sklopu), dok još uvijek muku mučimo sa školama u kojima učenici nemaju osnovne uvjete za boravak i rad (od krova, prozora, klime, opreme, igrališta/dvorana)? 

Ili, sponzoriranje nekog događaja s recimo milijun kuna, dok istovremeno udruge s konkretnim programima za prioritetna društvena pitanja, dobivaju 'dobre ruke' 5.000 kuna, kao i sve koje se jave? Ili u slučaju trenda stalnog rasta ulaganja u razvoj propulzivnih sektora – turizma i IT-a, procjena kada je pravi trenutak da se, nakon stvaranja određene infrastrukture i poželjnog smjera, ti sektori počnu prepuštati samorazvoju za što definitivno imaju potencijal, a poticanje preusmjeri na neka druga područja/prioritete?“

Ovaj put ste uputili i neka pitanja i kritike zbog zaduživanja, posebice na predložene točke o jamstvu i kreditu za Centar za gospodarenje otpadom?

- Po pitanju rebalansa, moja glavna kritika je bila da nema pregleda sadašnjeg i budućeg (nakon rebalansa) stanja, te dinamičke projekcije kreditnih obveza Županije i njenih potencijalnih obveza po izdanim jamstvima, po kojima se, bez obzira je li to eksplicitno navedeno u samim odlukama, očekuje stvaranje obveze Županije za povrat tih kredita. Iako vjerujem (ili se bar nadam) da izvršna vlast vodi o tome računa, smatramo nužnim da se takve odluke, a činjenica je da ih donosi Županijska skupština, donose temeljem raspolaganja svim podacima i informacijama. Potreba za tim to je veća kada u odnosu na prethodne godine iznos od zaduživanja značajno raste (ukupno 34 milijuna eura), a zbog većih rashoda i izdataka, ukupno 385,5 milijuna eura), proračun/rebalans ukazuje i na iskorištenje značajnog udjela akumulacije (viška prihoda, oko 14,4 milijuna eura) iz prethodnih godina.

Predočili ste i tablicu...

- Da, po pitanju konkretnog kredita i jamstva, iz mora slova i brojki koje su nam dali, napravila sam jednostavni pregled informacija koje imamo i koje nam nedostaju pri donošenju tih odluka: Odgovore na postavljena pitanja na žalost nismo dobili, te smo glasali protiv. No, to ne znači da smo protiv uspostave Centra, odnosno cjelokupnog sustava za gospodarenje otpadom, dapače, odavno smo svjesni i vičemo da je gospodarenje otpadom goruća potreba. Nismo protiv ni zbog starih grijeha nečinjenja same ustanove Regionalnog centra za čisti okoliš i županijske vlasti, koji su od daleke 2005.godine kada je Centar osnovan, vidljivi u temeljnom kapitalu sada već od 7,2 milijuna eura iz županijskog proračuna, od čega je najveći dio otišao na plaće i troškove postojanja ove ustanove. Shvaćamo da je za pokretanje i realizaciju, s koliko god zakašnjenja se to događa, ako želimo da se konačno i ostvari, potrebno osigurati sredstva kako za sufinanciranje, tako i za premošćivanje vremenskog odmaka dobivanja bespovratnih sredstava.

Ipak, nije imala ruke podrške koalicije u zraku.

- Glasali smo protiv, jer nemamo sve potrebne informacije za odgovorno donošenje takve odluke. Nadamo se da će skora tematska sjednica na ovu temu napokon dati odgovore na ova i mnoga druga pitanja rješavanja ovog problema na području cijele županije, uključujući i aktivnosti iz nadležnosti JLS-ova i svih nas, odnosno potrebu smanjivanja, odvajanja, uporabe i zbrinjavanja otpada.

Kako biste ocijenili proteklo razdoblje na polovici mandata i što očekujete u nastavku? Kakvi su Vaši planovi?

- Moj je stav da ocjene, same za sebe, nisu svrha. Uvijek mi je bilo važnije da se kroz proces ocjenjivanja ukaže na greške i mogućnosti poboljšanja. Ne može se poreći da su ove dvije protekle godine na županijskoj razini bile aktivne,  nastavilo se i pokrenulo puno toga. Može se čak reći da je i politička kultura pokazivala znakove otklona od one banalne i isključive podjele na vladajuće i oporbu. No, može i treba bolje!

Gdje ima najviše prostora za pomak?

 - Najviše po pitanjima koje sam već prethodno spomenula, voljne transparentnosti, ne forme radi; uključivosti s ciljem najboljih rješenja za sve  uravnoteženosti i održivosti djelovanja, sustavnosti upravljanja - planiranja, realizacije i kontrole, kriterija javnog dobra, kao jedinog i bez iznimke. To su načela koja zastupamo mi kao Nezavisna lista mladih (NLM), ja i naša županijska koalicija.

Što se tiče konkretnih rezultata?

- Istaknula bih kako je Županija  donijela brojne važne dokumente (uz Strategiju, Obalni plan, planove za zelenu tranziciju i za klimatske promjene) koje treba razrađivati i primjenjivati, a predstoje Masterplan prometa i izmjene i dopune Prostornog plana, koji bi trebali odražavati sve prethodno navedeno, Mreža i program javnih usluga prijevoza, jačanje i realizacija sustava gospodarenja otpadom i energetske tranzicije i učinkovitosti, Rehabilitacijski centar i Krizni centar za žrtve nasilja, realizacija zaključaka tematske sjednice o zdravstvu i o demografiji, koja tek predstoji… Dakle, pred nama je itekako puno posla!

A taj posao stiže u kontekstu 'superizborne godine'.

- Da, jer ušli smo u predizborno razdoblje, u 2024. nas očekuju parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a u 2025. su lokalni izbori. Dakle, dvije predizborne godine u kojima vladajući na svim razinama žele pokazati svoju uspješnost, sve će prštati od aktivnosti, mjera, projekata, otvarat će se gradilišta, graditi ili obećavati sve što vam srce poželi. A, oporba će napadati iz svih oružja. 

Gdje je Nezavisna lista mladih na tom putu?

- Što se NLM-a tiče, od osnivanja 2016., narastao je do djelovanja u 4 županije i 41 vijećnika u općinskim/gradskim/županijskim vijećima, a naša četiri (grado)načelnika dokaz su da hoćemo i znamo, da se može i drugačije i bolje. I zato ćemo jačati i širiti se i dalje. Ne smatramo se jedinim nositeljem istine, niti želimo biti politički moralni monopolisti. Uvažavamo različitosti i tražimo dijalog sa svima koji dijele ista načela djelovanja.