Nakon rekonstrukcije Istočne obale Lučka uprava Split je pred realizacijom novih strateških projekata

Gradska luka Split, najveća putnička pomorska luka u Republici Hrvatskoj i 14. u Europskoj uniji s prometom od skoro šest milijuna putnika i gotovo milijun vozila, dobila je značajne lučke kapacitete realizacijom posljednjeg projekta. Radi se o vizionarskom projektu iza kojega stoji Lučka uprava Split i ravnatelj Vice Mihanović, što se uzima kao nastavak ulaganja u luku Split koja se sve više svojom vizurom uklapa u splitski urbani sklad. Strateška investicija službenog naziva Rekonstrukcija – dogradnja obale kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split usmjerena je na izgradnju vezova za katamarane i hidroglisere u lokalnom linijskom prometu. 

Ukupna vrijednost investicije iznosila je preko šest milijuna eura, a projekt je realiziran apliciranjem na bespovratna sredstva Kohezijskog fonda iz Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' 2014 – 2020. i sredstvima iz Državnog proračuna. Ovaj projekt je doveden do ispunjenja kroz protekle tri godine i dio je investicijske strategije Vlade Republike Hrvatske kao potpora jačanju prometne infrastrukture i turističke mreže u Splitu, Dalmaciji i široj regiji.

Splitska luka je od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku

Povećanjem operativne obale ostvareno je unapređenje pomorske infrastrukture, što je utjecalo na smanjenje gužvi u Gradskoj luci. Navedeno se ponajviše odnosi na vozila i pješake koji su rekonstrukcijom dobili proširen prometni koridor i pješačku zonu. Evidentno je da se skratilo vrijeme zadržavanja u luci i da se na jednostavniji način realizira transfer ljudi i roba prema centru grada ili u smjeru prometnih koridora. Strategijom prometnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2017.-2030. definirano je ulaganje u poboljšanje kvalitete lokalnog cestovnog prometa i poboljšanje slabo povezanih prometnih mreža u RH, što luka Split nesumnjivo koristi. Međutim, rekonstrukcijom obale u Gradskoj luci ostvareni su i specifični ciljevi što se odrazilo na integraciju hrvatskih pomorskih luka u međunarodne prometne koridore u skladu s EU zahtjevima. 

Namjenom je splitski lučki kompleks otvoren za međunarodni javni promet, a prema veličini i značenju je luka od osobitog gospodarskog značaja za RH kao dio europske TEN-T mreže, što je čini jako važnom za prometni sustav središnje i istočne Europe. Upravo su investicije pozicionirale luku Split na unutarnje tržište EU što će u perspektivi 'otvoriti vrata' za unaprjeđenje trgovine, dostupnosti i mobilnosti te tako potaknuti globalno gospodarstvo čime će se osigurati nova radna mjesta i bolji uvjeti za život građana. 

Rekonstrukcijom Obale kneza Domagoja uz građane Splita i turiste najviše su profitirali naši otočani

Ostvareno je poboljšanje u smjeru učestalosti i kvalitete lokalnog linijskog pomorskog prometa što će u konačnici rezultirati uvođenjem dodatnih linija za katamarane i hidroglisere, čemu se najviše raduju stanovnici srednjodalmatinskih otoka i turisti. U ljetnoj sezoni će svi dionici koji participiraju u turizmu dobiti više mogućnosti kako bi se osigurala odgovarajuća dostupnost kopna. Generalno se stvaraju uvjeti za sprečavanje depopulacije stanovništva i ravnomjerniji  regionalni razvoj. Otoci su područja posebne državne skrbi prema kojima Vlada RH i jedinice lokalne samouprave prilaze s visokom dozom senzibiliteta i pozornosti kako bi se stvoriti pozitivni učinci na demografske i gospodarske trendove. Jedan od ciljeva u otočnoj subregiji je da se politikom demografske obnove i gospodarskog razvoja ostvari svojevrsna revitalizacija. Naime, povećavanjem učestalosti putničkog prometa značajnu korist će imati brodari koji nude uslugu prijevoza na novim putničkim linijama, kao i poduzetnici koji djeluju na području istočne obale uslijed povećanog zadržavanja lokalnog stanovništva i turista što ostavlja dovoljno prostora da se ostvari održivost i profit.

Rekonstrukcija i dogradnja Obale kneza Domagoja je realizirana po najvišim standardima, što uključuje ekološku komponentu kako bi se dobio prihvatljiv sustav za okoliš i ostvarila potrebna održivost. Također, osigurana je pristupačnost i dostupnost osobama s invaliditetom i osobama slabije pokretljivosti. Uređenjem istočne obale korisnici su dobili dodatnu zonu za odmor i rekreaciju lokalnog stanovništva i turista što bi trebalo rezultirati pozitivnim efektima na percepciju grada Splita i zadovoljstvo posjetitelja lokacijom i destinacijom. Tijekom zadnjih 25 godina u Gradskoj luci broj putnika se povećao za 3,5 puta, broj vozila se povećao za 3 puta. Nakon pandemijske 2019. godine Gradska luka Split bilježi preko 3 milijuna prometa tereta. Tijekom srpnja i kolovoza luka Split ostvari oko 40 posto godišnjeg putničkog prometa, a od lipnja do rujna oko dvije trećine ukupnog putničkog prometa. Rast prometa na svim razinama predstavlja veliki izazov za Lučku upravu Split, koja je na navedeno planski odgovorila udvostručenjem operativnih površina u Gradskoj luci s 20 tisuća na 44 tisuće metara četvornih. Cijeli proces se provodio postupno, kako se ne bi ugrozilo operativno funkcioniranje luke, pogotovo u mjesecima turističke sezone.

Lučka uprava Split ide u novi ciklus investicija u kapitalne projekte

Pred građanima Splita je realizacija još jednog strateškog projekta čime će se dodatno unaprijediti infrastruktura u Gradskoj luci Split, a radi se o projektu vrijednom 17 milijuna eura, poznatog pod imenom 'Novi putnički terminal' koji je planira graditi na lukobranu. Projekt je sufinanciran sredstvima EU-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i Državnog proračuna. Lučka uprava Split još jednom uspješno odgovara izazovima velikog porasta prometa što će putnicima omogućiti kvalitetniju uslugu i veći broj korisnih sadržaja. Ugovor o sufinanciranju projekta izgradnje EU sredstvima preko NPOO-a su potpisali Lučka uprava Split, Vlada RH i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU). Projektom je planirano premještanje graničnog prijelaza s Gata sv. Duje na područje lukobrana, što će povećanjem operativne površine ostvariti bolju protočnost u Gradskoj luci, ali i na području grada Splita i okolice. Očekuju nas i daljnja ulaganja u proširenje i produljenje Gata sv. Petra, a projekt vrijedan 25 milijuna eura je sufinanciran iz EU fondova. Tehnološkim napredovanjem će se povećati broj trajektnih rampi s tri na pet, tako da će luka Split u sezonama što slijede zadovoljavati znatno veće turističke kapacitete što podrazumijeva i povećanje konkurentnosti na Mediteranu.

Iz EU fondova će se sufinancirati i projekt Stinice vrijedan 50 milijuna eura čime će se ostvariti prebacivanje kamionskog prometa u Sjevernu luku što će smanjiti gužve i riješiti prometno zagušenje u frekventnoj zoni centra Splita. Kamioni koji nose teret prema otocima i s otoka bi se preusmjerili na šest RO-RO vezova i jedan pomoćni vez. Vlada RH je projekt proglasila strateškom državnom investicijom uz činjenicu da se želi postići i prebacivanje prometa s ceste na more, dogodile bi se uštede na gorivu i smanjile emisije stakleničkih plinova. Kontinuitet ulaganja bi se provodio i na lučkom području na Resniku gdje je predviđena izgradnja novih vezova za katamarane, postojećem vezu bi se pridodala još tri. Pozitivne posljedice će se manifestirati kroz uštede, zadovoljit će se i ekološki aspekt što je jako bitno s obzirom na to da se projekt realizira u neposrednoj blizini Zračne luke Split što će aktivirati princip održivog razvoja.

EU projekti za prekograničnu suradnju, s kojima Lučka uprava Split nastavlja dokazanu praksu i za financijsko razdoblje (2021.-2027.), ostvaruju se u cilju razmjene znanja s partnerima u drugim lučkim upravama što uključuje i sveučilišta. Upravo najavljeni kapitalni projekti su od vitalnog interesa za sve građane Republike Hrvatske, što će utjecati na pozicioniranje Gradske luke Split među top lučke destinacije na Sredozemlju.