NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA KLEVETU Reagirao je osuđeni Tomislav Bogović

Na objavu informacije kako je bivši ravnatelj Ustanove DES Tomislav Bogović nepravomoćno osuđen na splitskom Općinskom sudu za klevetanje svoje nasljednice iz redova HDZ-a Edite Maretić Dimlić te da mu je izrečena novčana kazna koja iznosi 50 prosječnih dnevnih iznosa u RH u visini od 38,43 eura, ukupno 1921,50 euro, reagirao je sam Bogović.

Njegovu reakciju prenosimo u cijelosti.

'Intrigantan je i nadasve (ne)očekivan interes javnosti, a kojeg brani novinar Drago Miljuš, u pogledu privatne tužbe Edite Maretić Dimlić i nepravomoćne presude po istoj. Da me dotični krivo ne shvati, osobno sam mu zahvalan što je ovo objavljeno jer je to samo još jedan dokaz na što je sve HDZ spreman kad su u pitanju fotelje bez koje je Edita Maretić Dimlić ostala zahvaljujući mojim javnim istupima, a što je ujedno i motiv njene tužbe. Međutim, smatram da su izostavljene neke bitne okolnosti, koje ne mogu promijeniti prvostupanjsku presudu, ali su, zbog interesa javnosti i cjelovitog informiranja, trebale biti objavljene.

Krenimo redom.

U članku se navodi (citirano iz presude) kako moja dva svjedoka, inače radnika Ustanove DES, sud procjenjuje 'kao neuvjerljive, pristrane i usmjerene na oslobađanje okrivljenika od kaznene odgovornosti' dok su svjedoci tužiteljice vjerodostojni i to njezin suprug (koji je nedvojbeno nepristran op.a.) i njena najbolja prijateljica koja je u svom iskazu od 13. rujna 2023. godine rekla kako 'nema nikakve veze s Ustanovom DES, odnosno da tamo nikada nije radila' (nepristrano i uvjerljivo, nema što op.a.), ali to novinaru očito nije bilo zanimljivo ili mu je ta informacija uskraćena. Inače, 'privatna tužiteljica nije navela ni jednog radnika, kao svjedoka, a koji bi posvjedočio da atmosfera u Ustanovi nije bila onakva kakvu sam ja u objavama opisao' (radni 'logor', kazneno-popravni dom op.a) - izvadak iz moje obrane, zapisnički konstatirano 20. veljače 2024. godine. 

Nadalje, pod točkom obrazloženja presude, sud navodi:

'24. U odnosu na navode iz privatne tužbe da je privatna tužiteljica Ustanovu DES pretvorila u radni 'logor' i kazneno popravni dom te da se prema toj ustanovi u svom mandatu ponašala kao prema 'plijenu', treba reći da se, po ocjeni ovog suda, radi o vrijednosnom sudu, dakle, subjektivnom stavu okrivljenog koji nije podložan objektivnoj provjeri. No upravo ovakav, nedvojbeno negativan, vrijednosni sud izrečen zajedno s neistinitim činjeničnim navoda, istima daje podobnost da naštete časti i ugledu privatne tužiteljice pa je u tom kontekstu i cijenjen'.

Neistiniti činjenični navodi, kako ih sud pogrešno kvalificira, vezani za vrijednosne sudove radni 'logor' i kazneno-popravni dom, informacije su koje su mi dostavljene na temelju zahtjeva za pristup informacijama od strane službenice za informiranje Ustanove DES Split (list 56-57 spisa), sve shodno Zakonu o pravu na pristup informacijama: 'U periodu od ožujka 2018. do veljače 2022. godine ukupno je bilo 138 očitovanja radnika s raznih osnova (26 OSI), 18 upozorenja o obvezama iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza (12 OSI), 31 upozorenje o obvezama iz radnog odnosa (15 OSI)'.

Što se tiče prijave nepravilnosti (list 33-37, list 38 i list 39 spisa) podnesene pučkoj pravobraniteljici u ožujku 2022. godine te dopunama od travnja i svibnja iste godine, a sve prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, na temelju iste izrečen je vrijednosni sud da se privatna tužiteljica prema Ustanovi DES u svom mandatu ponašala kao prema 'plijenu' pretvorivši ga u privatno vlasništvo političke stranke. Znakovito je kako se sud u svom obrazloženju presude uopće nije referirao na predmetni Zakon iako zaštitu okrivljeniku pruža članak 10. koji izrijekom određuje da 'u sudskim postupcima, uključujući postupke zbog klevete, prijavitelji nepravilnosti ne snose nikakvu odgovornost zbog prijava ili javnih razotkrivanja na temelju ovoga Zakona' odnosno da 'te osobe imaju pravo na temelju te prijave ili javnog razotkrivanja zatražiti odbacivanje predmeta, pod uvjetom da su imale opravdan razlog vjerovati da su prijava ili javno razotkrivanje bili nužni radi razotkrivanja nepravilnosti na temelju ovoga Zakona', a sve zatraženo i zapisnički konstatirano na sudskim ročištima održanim 13. rujna 2023. godine i 20. veljače 2024. godine.

A da sam imao opravdan razlog vjerovati da su prijava nepravilnosti ili javno razotkrivanje bili nužni radi razotkrivanja nepravilnosti, mišljenja su državno odvjetništvo (list 42 spisa) i povjerljiva osoba Grada Splita (list 143-151 spisa), koji su potvrdili prijavljene nepravilnosti odnosno da je riječ o nesavjesnom radu i nemaru, a što spada u disciplinsku odgovornost, a koje su, nepravilnosti, ujedno i javno razotkrivene u FB objavi od 5. srpnja 2023.g. (list 6-10 spisa) i portalu Slobodne Dalmacije od 6. srpnja 2023.g. (list 48-55 spisa).

Nadalje, netočno je u članku navedeno kako 'Bogović ne drži da je počinio kazneno djelo jer se radi o njegovom vrijednosnom sudu, a dijelom o istinitim tvrdnjama', a čemu suprotstavljam izvadak iz moje obrane, zapisnički konstatirano 20. veljače 2024. godine: '...sve što je napisao se temelji na činjenicama te da predmetne podatke nije izmišljao već da bi oni bili istiniti pa je na temelju tih podataka i, kako je rekao, utvrđenih činjenica davao svoje vrijednosne sudove'). Dakle, istinite činjenične tvrdnje su odgovor službenice za informiranje vezano za pristup informacijama i prijava nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici, sve temeljem zakonodavnog okvira, a vrijednosni sudovi su radni 'logor', kazneno-popravni dom i plijen.

Isto tako, jedan citat iz članka smatram reinterpretiranim, a glasi: 'Na pitanje odvjetnice privatne tužiteljice naveo je kako je ostao u DES-u jer je bio zaposlen na neodređeno, odnosno, u ugovoru za ravnatelja bila je predviđena mogućnost ostanka na radnom mjestu unutar ustanove'. Naime, u ugovoru sklopljenim na neodređeno vrijeme ne postoji odredba koja omogućava ostanak na radnom mjestu unutar ustanove nego 'neodređenost' proizvodi takav pravni učinak, a poslodavac je tom radniku dužan ponuditi drugo radno mjesto za poslove, koji moraju, u što je moguće većoj mjeri, odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio (i ponuđeno mi je takvo radno mjesto - Glavni savjetnik). Kao i svi ravnatelji prije mene, potpisao sam Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obzirom da je do 1. kolovoza 2014. godine zakonodavni okvir (Zakon o radu) bio takav da trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme (i onih uzastopnih) nije moglo biti neprekinuto duže od tri godine, a obzirom da mandat ravnatelja traje četiri godine, dana 8. svibnja 2014. godine sam i potpisao ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

I za kraj, iskaz pravnice Ustanove DES na temu nepostojanja uvjeta za zapošljavanje na mjesto ravnatelja Ustanove DES, zapisnički konstatirano 28. studenog 2023.g. (citiram):

- Na posebno pitanje branitelja okrivljenika 'je li vam poznat naslov u Slobodnoj Dalmaciji koji počinje 'policija češlja DES' od 5. srpnja 2022.', svjedokinja odgovara da joj je poznato jer da joj je zbog toga došao viši policijski inspektor i raspitivao se o nepostojanju uvjeta okrivljenika Bogovića kada je bio imenovan za ravnatelja pa da je ona tada dala opširnu izjavu u pisanom i usmenom obliku i cijeli taj predmet slučaja je, čini joj se, predan državnom odvjetništvu. To je bilo u proljeće 2022.

Na pitanje suda 'je li okrivljenik Bogović imao uvjete da bude imenovan za ravnatelja DES-a' svjedokinja odgovara da po statutu DESa nije imao uvjete jer je trebao imati pet godina radnog iskustva na poslovima visoke stručne spreme društvenog smjera, a on je imao jednu godinu, sedam mjeseci i pet dana takvog iskustva kada je imenovan. Mogu dodati da gospodin Bogović ove podatke nije krio, on se samo javio na natječaj, a osnivači, upravno vijeće, grad i županija su ga potvrdili i imenovali za ravnatelja.

Na pitanje branitelja okrivljenika 'tko je bio šef pravne službe tada', svjedokinja odgovara da je ona bila. (gotov citat)

Pitam se zašto sud nije zatražio mišljenje državnog odvjetništva po već provedenim istražnim radnjama (ne kažem da je morao), a ne da se time bavi u postupku (što sud može) i time me želi prikazati u negativnom svjetlu iako ne mogu biti osobno odgovoran za propuste u postupanju Upravnog vijeća, Grada i Županije koji su me imenovali ravnateljem, a Trgovački sud svojim rješenjem i potvrdio.

Drugo nemam što kazati osim da jedino priznajem sud svoje vlastite savjesti, a onima što misle kako je ovo moja 'Posljednja večera' poručujem kako ipak vjerujem u pravnu državu (iako nam nekad ne daje dovoljno povoda) tim više jer je sada uključena i zainteresirana javnost', stoji u Bogovićevoj reakciji.