NIJE DOBIO PRILIKU Četverogodišnji Noa ni ove godine ne ide u gradski vrtić - nemaju uvjete za prihvat djeteta

Odbijena je žalba, Noa ni ove godine nema pravo na gradski vrtić. Intelektualno neoštećen četverogodišnjak kojem je dijagnosticirana cerebralna paraliza drugog stupnja i narušena mu je motorika, ni ove godine neće dobiti priliku biti dio vrtićke skupine.

Razlog koje je navelo stručno povjerenstvo Dječjeg vrtića Cvit Mediterana možemo slobodno nazvali poražavajućim  - nemaju uvjete za prihvat djeteta.

- ... na temelju prosudbe stručnog povjerenstva vrtića dijete se ne može uključiti u redovnu odgojnu skupinu sukladno članku 8. Pravilnika jer vrtić nema uvjete za prihvat djeteta - točno ovako glasi dio najnovije odbijenice.

U spornom članku piše da stručno povjerenstvo donosi odluku o upisu djeteta u vrtić na temelju preporuka stručnjaka. Međutim, nisu uvažene pismene preporuke tri stručnjaka koji su napomenuli da je Noi potreban redovan vrtić ponajprije radi socijalizacije te daljnjeg napredovanja.

Nakon što smo u travnju ove godine objavili prvi članak o dječaku Noi koji nije bio primljen u vrtić, gradonačelnik Ivica Puljak nam je rekao kako ne može ulaziti u rad stručnog povjerenstva u kojem, prema Pravilniku, sjede stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj/ica. Na taj način je lopticu odgovornosti prebacio na vrtić koji ničim nije dao naslutiti da su se potrudili, uz pomoć Grada Splita kao osnivača, steći uvjete kako bi primili dječaka u vrtić. Doduše, nije uopće jasno koji se uvjeti nisu ispunili jer ih nisu naveli, već su u obrazloženju odbijene žalbe paušalno napisali - nemamo uvjete za prihvat djeteta.

Zbog povrede prava djeteta s invaliditetom, majka Ornela Marić podigla je tužbu na Upravnom sudu u Splitu protiv gradske ustanove Cvit Mediterana. Između ostalog, tuženi su zbog diskriminacije četverogodišnjeg dječaka.

- Diskriminacijom se smatra kada onemogućite osobama s invaliditetom korištenje javno dostupnih resursa te sudjelovanje u javnom i društvenom životu - naveo je odvjetnik Leon Zrnić kojem ovo nije prvi put da se žali na odluke gradskih vrtića nakon što su odbili upisati dijete s posebnim potrebama u predškolsku ustanovu.

Citirao je i odredbe Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u kojem je jasno navedeno kako svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu. Noa će krajem srpnja napuniti pet godina, iduće godine je predškolac, a još uvijek nije dobio priliku napredovati u izazovnom okruženju - redovnom vrtiću.

- Noa je rođen ranije i preživio je moždani udar pri rođenju. Liječnici su mi svakodnevno govorili da neće doživjeti jutro, preživio je. Govorili su mi i da neće ni hodati, a došli smo do toga da je on sada na nogama i šeće. Na našem putu se susrećemo s puno ljudi koji nemaju vjere u tu djecu, a onda, kada premostite toliko prepreka, dočeka vas odbijenica i od gradskih vrtića - razočarana je Ornela Marić koja je bila primorana javiti se odvjetniku da zaštiti prava svog djeteta.

Iako važeći Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te odgovarajući akti jedinica lokalne samouprave daju prednost (dodatno bodovanje) pri upisu djece s teškoćama u razvoju u vrtiće, oni često otežano ostvaruju to pravo, što je jasno po primjeru četverogodišnjaka Noe.

Zbog propusta vrtića i osnivača da osiguraju ili nastoje osigurati sve elemente podrške odgojno-obrazovnoj inkluziji, Nou se drugu godinu zaredom diskriminira do te mjere da čak ne pripada ni statistici neupisanih. Noa uopće nije bodovan, a prema zakonu bi trebao imati prednost.

Nakon što Noa u prvom krugu upisa nije dobio zeleno svjetlo, kontaktirali smo ured Pravobranitelja za osobe s invaliditetom gdje su ključnim propustom smatrali to što roditeljima nisu bila ponuđena objašnjenja o specifičnim uvjetima koji bi trebali biti osigurani za boravak njihova djeteta u vrtiću, niti razlozi zbog kojih ih vrtić ne može osigurati. Baš to, kazali su, budi sumnju u postojanje diskriminacije na osnovi invaliditeta.

Naveli su kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Konvencija o pravima djeteta, kao i nacionalni propisi iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja, naglašavaju obvezu osiguranja prava na odgoj i obrazovanje djeci s teškoćama u razvoju.

- Odstupanje od prava djeteta na inkluzivni predškolski odgoj dopustivo je isključivo ako uključivanje djeteta u redovne programe može imati štetne učinke po njegov tjelesni, intelektualni ili emocionalni razvoj, o čemu se procjena donosi u svakom pojedinom slučaju i treba biti detaljno obrazložena. Mišljenje Stručnog povjerenstva vrtića stoga treba biti prvenstveno usmjereno na procjenu oblika podrške kako bi se inkluzija djeteta s teškoćama u razvoju i ostvarila, neovisno o vrsti i stupnju oštećenja zdravlja, a potom od strane vrtića i/ili osnivača treba biti osiguran potrebni oblik podrške za vrijeme boravka djeteta u vrtiću - odgovorili su nam iz ureda Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Najčešće se radi o uobičajenim oblicima potpore poput trećeg odgajatelja, prilagodbe vremena boravka djeteta u vrtiću, upisa u vrtić koji ima osigurane arhitektonske prilagodbe i slično, a čije osiguranje ne predstavlja prekomjeran teret za osnivača ili vrtić.

- Noa je primjerice dijete koje redovno pohađa slobodne aktivnosti poput juda, do sada je svakodnevno provodio i do pet sati dnevno u ustanovi socijalne skrbi, majka se u inicijalnim razgovorima sa stručnom službom vrtića stavila na raspolaganje za bilo kakav oblik pomoći i podrške za vrijeme njegova boravka u vrtiću, suglasila se i s njegovim boravkom u vrtiću tri puta tjedno do tri sata s ciljem njegove socijalizacije i kada sve to uzmete u obzir teško je za povjerovati da vrtić ne može osigurati potrebne uvjete za njegov siguran boravak - naglašeno je u odgovoru.

Dio razloga za neupis djece neovisno o invaliditetu je nepostojanje vrtića na području prebivališta ili nedostatka slobodnih mjesta u postojećim vrtićima.

- No, kod djece s teškoćama u razvoju odbijanje upisa često se događa zbog propusta vrtića i osnivača da osiguraju ili nastoje osigurati ranije spomenute elemente podrške odgojno-obrazovnoj inkluziji, a što predstavlja diskriminaciju na koju uvijek po pritužbi reagiramo slanjem preporuka i upozorenja vrtićima i njihovim osnivačima. Na isti način Pravobranitelj za osobe s invaliditetom će postupiti i u ovom slučaju, a ujedno smo savjetovali roditelje koji su nam se obratili da ulože žalbu na negativnu odluku vrtića - kazali su nam još u svibnju iz ureda Pravobranitelja. Nekoliko žalbi koje je odvjetnik Leon Zrnić poslao su uvažene, ali ne i Noina.

U ovom slučaju inkluzija je iznimno važna zbog otvaranja mogućnosti djeci s teškoćama u razvoju za ostvarivanje maksimuma njihovih razvojnih potencijala, stvaranja interakcije i socijalizacije s djecom urednog razvoja, posljedično umanjenja nepovoljnih učinaka razvojnih teškoća i sprječavanje progresije invaliditeta.

- No ujedno rezultati svih istraživanja, posebno UNICEF-a, ukazuju i da uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovne programe predškolskih ustanova osim poticanja njihovog osobnog razvoja u najoptimalnijem razvojnom periodu, povoljno utječe i na razvoj djece bez teškoća, na stvaranje tolerantnog okruženja i na uklanjanju predrasuda od najranije dobi - podvukli su iz ureda Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Nažalost, Noa prema odluci gradskog vrtića ni ove godine nema priliku upoznati drugu djecu i razvijati se s njima. Premda je zakon na njegovoj strani u gradskoj ustanovi se ne nalazi mjesto za njega. Noa je iduće godine predškolac, a stručne službe nemaju uvjete da ga upišu u vrtić kako bi se družio s vršnjacima s kojima bi uskoro trebao krenuti u školu. Njemu je za prilagodbu obrazovnoj ustanovi potrebno samo malo duže vremena, a ni ove godine mu nisu pružili potrebno vrijeme.