Nina Obuljen Koržinek: Portali neće odgovarati za govor mržnje ako registriraju korisnike

Vlada je u Saboru uputila konačni prijedlog novog zakona o elektroničkim medijima, a nakon negodovanja medija i Hrvatskog novinarskog društva, u konačnom je tekstu odustala od ideje da stroge kazne za govor mržnje u komentarima čitatelja portala naplati nakladnicima. Za takav je sadržaj u prvoj verziji zakona medijima prijetila kazna do čak milijun kuna, no visoke kazne će, umjesto medijima, sada biti naplaćene isključivo širiteljima mržnje, odnosno autorima takvih komentara. No, i portali će morati dati svoj doprinos suzbijanju te društvene pošasti – morat će registrirati korisnike i na jasan i uočljiv način upozoriti na pravila komentiranja i na činjenicu da je govor mržnje kažnjiv zakonom.

– U slučaju da portali izbjegnu ili ne žele registrirati svoje korisnike koji komentiraju, odnosno u slučaju da ne preuzmu obvezu jasnog označavanja odgovornosti, u tom slučaju odgovornost će biti na njima – upozorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja očekuje da će se većina portala odlučiti na sustav registracije korisnika i da će to dovesti do razvoja i poticanja kvalitetnog novinarstva i povjerenja u medije.

Pritom je napomenula da medijski zakoni ne obuhvaćaju reguliranje društvenih mreža, odnosno komentare na medijske sadržaje koji se objavljuju na društvenim mrežama te najavila precizniju regulaciju pravila ponašanja na društvenim mrežama, koja bi se u idućem razdoblju trebala donijeti na razini Europske unije.

Novi zakon donosi i stroža pravila vezana uz zaštitu djece u medijskom prostoru. Oglasi vezani uz igre na sreću ubuduće će tako morati sadržavati i poruku o riziku razvijanja ovisnosti, pri čemu će morati biti označeni i vizualnim simbolom koji će upozoriti da se radi o takvoj vrsti sadržaja. Jednaki kriteriji propisuju se i za oglašavanje energetskih pića, nakon više godina upozoravanja iz liječničkih udruga o štetnosti energetskih pića za djecu, ali i nedavnog tragičnog slučaja smrti 13-godišnjaka nakon što je konzumirao energetski napitak.

Ministrica je na sjednici podsjetila i da se ovim zakonom dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga i uvodi veća transparentnost po pitanju objave podataka o vlasničkoj strukturi medija. Napomenula je i da će se ti mehanizmi financirati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, odnosno novcem iz EU. Propisana su i ograničenja vezana uz nedopuštenu promjenu vlasništva, kršenje kojih će se smatrati nedopuštenom koncentracijom, a sve u svrhu zaštite pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Po novim pravilima, za pružatelja medijske usluge smatrat će se da ima dominantnu poziciju na tržištu ako je njegov udio u godišnjim prihodima svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija veći od 40 posto. U tom slučaju, pružatelj neće smjeti stjecati udjele u drugim medijima, pojasnila je ministrica, uz napomenu da se ove odredbe ne odnose na Hrvatsku radio-televiziju i njezine prihode.

Ovo ograničenje koncentracije odnosit će se i na usluge na zahtjev te na one koji program emitiraju preko satelita, kabela, interneta i dr.

U zakonu je, po ministričinim riječima, i nekoliko odredbi s ciljem veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta, među ostalim i obveza nakladnicima televizije da osiguraju najmanje pet posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda za djela hrvatskih neovisnih proizvođača.

U konačnoj verziji zakona izbrisana je zabrana vertikalne integracije medija, odnosno zabrana operatoru koji prenosi audiovizualni ili radijski program da bude nakladnik televizije ili radija. Istodobno, uvedena je obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima.

Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, komentirao nam je kako je ta odredba izuzetno važna jer će se, kaže, njome onemogućiti da operatori koji su ujedno i vlasnici televizije s nacionalnom koncesijom, poput United Groupa, vlasnika Nove TV, uvjetuju dopuštenje za distribuciju programa na način koji bi im omogućio neopravdani probitak na telekom tržištu, piše Večernji list.