Novi Zakon o otocima kreće u izradu, trebaju zajednički djelovati na smanjivanju razine CO2
'Vjerujemo da će zaista riješiti najvažnije probleme'
Prvog dana trodnevnih radionica CO2 PACMAN Rooting Lab:COoperation and CO-designing PArtnership for CliMAte Neutrality (Suradnja i zajednički dizajn partnerstva za klimatsku neutralnost) održan je okrugli stol 'Splitsko-dalmatinska županija - Plavo-zeleni angažman zajednice'. Skup koji je okupio stotinjak sudionika iz područja klimatskih promjena i kreatora nacionalnih politika te predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti dio je međunarodnog projekta CO2 PACMAN.
Trodnevne radionice u Splitu i u Supetru na Braču održavaju se od 17. do 19. rujna 2024. s ciljem suradnje projektnih partnera i lokalnih dionika na području terenskih istraživanja, prikupljanja podataka, razmjene znanja kao i pronalaženja potencijalnih rješenja za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida na mediteranskim otocima. Organizator je Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije kao jedan od deset projektnih partnera.
Martin Bućan, moderator skupa i voditelj projekta SDŽ CO2 PACMAN, podsjetio je kako su u Hrvatskoj od 78 otoka (1244 u prirodnoj formaciji) 52 stalno nastanjena. Svi se nalaze relativno blizu kopna i nastanjuje ih oko 3,3% ukupnog stanovništva RH ili približno 130 tisuća stanovnika u zimskom razdoblju.
'Problemi i izazovi događaju se ljeti pa je zbog toga u sklopu inicijative Čista energija za EU otoke izrađen dokument 'Regulatorne barijere u Hrvatskoj - nalaz i preporuke' na osnovi kojeg će se kreirati buduće akcije. Ostaje odlučiti hoće li se ići na to da svaka otočna jedinica lokalne samouprave izrađuje svoj strateški plan s obzirom na svoje specifičnosti ili će se ići na nadopćinski međuotočni pristup jer, primjerice, neka od mjera može biti dobra za Lastovo, ali ne i za Cres', upozorio je Bućan.
Tibor Bešenić iz Međunarodnog centra za održivi razvoj sustava energije, vode i okoliša (SDEWES Centar) ukazao je na potrebu bliske suradnje istraživača iz nevladinog sektora i akademske zajednice s predstavnicima lokalnih politika u smislu energetske neovisnosti jadranskih otoka i smanjenja misije CO2. Dosadašnju suradnju treba proširiti s ciljem sveobuhvatnog pristupa kako sve ono što je postignuto na pojedinačnim projektima ne bi ostalo izolirano, već da se osigura nastavak rada i dalje.
'Mi kroz projekte na tri naša otoka radimo znanstvene analize i gledat ćemo sličnosti i razlike među njima. Iako svaki otok ima neku svoju posebnost, pri kreiranju strategije djelovanja uzet će se u obzir sve njihove razlike i sličnosti koje bi mogle funkcionirati na jednom, drugom i trećem području. Naše je viđenje da bi nekakva zajednička matrica ili zajednički pristup imao puno više koristi od individualnih lokalnih, ali je pritom potrebno napraviti dobar balans', poručio je Bešenić.
Ante Guć iz Javne ustanove RERA S.D. također smatra da bi za sve otoke trebalo napraviti jednu strategiju djelovanja, a da se u drugoj fazi svaka otočna jedinica lokalne samouprave bavi svojim specifičnostima te dalje razvija tu osnovnu, zajedničku strategiju.
Marija Mioč, voditeljica službe u Upravi za otoke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknula je kako je upravo u pripremi izrada novog Zakona o otocima bez obzira na to što je važeći donesen 2018.
'Vlada je odlučila da se ide na izradu novog zakona kojem će fokus biti na suvremenim programima, odnosno na sektorskom programiranju i objedinjavanju sličnih sektora kao najboljem modelu da se s nacionalne razine politika provuče do lokalne. Neke od tema bit će klimatske prilagodbe i specifičnosti otoka te čista energija i obnovljivi izvori. Radna skupina za izradu zakona samo što nije oformljena i vjerujemo da će taj novi zakon o otocima zaista riješiti najvažnije probleme za otoke i iskoristiti one koji imaju najveći potencijal', najavila je Mioč.
Projekt CO2 PACMAN, financiran iz programa Intterreg Euro-MED, okuplja deset partnera iz Italije, Španjolske, s Cipra, iz Grčke (Elláda), Bugarske, Hrvatske te Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja znanja i alata za poticanje provedbe integriranih strategija i politika za izazov ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe. Njime se potiče transnacionalna suradnja kako bi se stvorilo povoljno okruženje za povećanje i razmjenu znanja, osnažio inovacijski kapacitet zaštićenih područja te podigla svijest građana o mogućnostima prijelaza na niskougljično gospodarstvo.
Trodnevne radionice sutra i preksutra nastavljaju se u dvorani Vatrogasnog doma u Supetru na Braču.
