Na odluku Trgovačkog suda prema kojoj se, po tužbi kipara Kuzme Kovačića, sa štandarca treba maknuti datum oslobođenja Splita od fašizma, reagirali su gotovo svi akteri političke scene. Radi se mahom o zgražanju, ali i pojedinom odobravanju privremene mjere koje nalaže da se u roku od 15 dana makne natpis. Iako je presuda nepravomoćna, žalba koju će Grad Split vjerojatno i uložiti ne odlaže izvršenje mjere o brisanju.
Puljak je u izjavi medijima naveo da će poštivati odluku suda, ali i da će napraviti sve da svi datumi na štandarcu ostanu upisani. Kasnije je najavio i skoro predstavljanja rješenja prema kojem će i ispoštovati sudsko rješenje, kao i da ostanu svi datumi upisani.
- Za nas je pripojenje Splita i Dalmacije Hrvatskoj izuzetno važan događaj. Oslobađanje od fašista koji i danas svojataju Split i Dalmaciju je za nas važno jer je to uvjet opstanka svih nas koji ovdje gdje živimo od pamtivijeka - kazao je gradonačelnik među ostalim.
Jedna od opcija koja se razmatra u gradskoj upravi je i micanje postojećeg štandarca i postavljanje novog, na kojemu će biti ispisani datumi. Tako bi se ispoštovala sudska odluka, ali i zadržali svi datumi na Pjaci.
Postojeći štandarac je postavljen 1999., povodom 20-obljetnice upisivanja splitske povijesne jezgre s Dioklecijanovom palačom. Izradio ga je Kuzma Kovačić, no ne tekst i datume, ali je isticao kako je prilikom oblikovanja prihvatio natpise i da se stoga radi njegovom jedinstvenom autorskom djelu. Trgovački sud mu je dao za pravo u prvom stupnju.
Na štandarcu, uz 26. 10. 1944., Dan oslobođenja fašizma koji je dodan na dnu, stoje još značajne godine iz splitske povijesti, 305. kada je Dioklecijan ušao u Palaču, 640. naseljavanje Splita iz porušene Salone, 1240. donošenje prvog gradskog Statut, 1862. pobjeda narodnjaka te 1991. samostalnost Hrvatske.
Antifašisti su više od desetljeća tražili upisivanje Dana oslobođenja Splita od fašizma i aktualna vlast ga je, odlukom Gradskog vijeća, upisala 2023. na 79. obljetnicu važnog povijesnog događaja.