OD ZABAVNIH TVITOVA DO JEDINSTVENE HGSS-ove IZLOŽBE Dalmatinci Jadran Kapović i Gordan Turković dio su tima koji stoji iza nagrađenog projekta

OD ZABAVNIH TVITOVA DO JEDINSTVENE HGSS-ove IZLOŽBE Dalmatinci Jadran Kapović i Gordan Turković dio su tima koji stoji iza nagrađenog projekta

HGSS-ov pročelnik i izvršni direktor CTA komunikacija pričaju o nastajanju postava 'Trending #HGSS70' za čiju su komunikaciju nagrađeni

Prva hrvatska izložba tvitova 'Trending #HGSS70' osvojila je Grand PRix Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) u kategoriji komunikacije događaja. Taj događaj posvećen je 70. obljetnici postojanja Hrvatske gorske službe spašavanja, a za nagrađeni projekt zaslužni su HGSS i agencija CTA komunikacije.

Možemo reći da su Dalmatinci osvojili ovu vrijednu PR nagradu jer je pročelnik Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović iz Opuzena, a izvršni direktor CTA komunikacija Gordan Turković je - Splićanin s adresom u Zagrebu. Oba voditelja nagrađenih timova rođena su u gradu pod Marjanom.

Napravili smo s njima paralelni intervju na ovu temu...

Jadran Kapović: Dalmatinci nakon uspješne akcije odmah povedu pismu


Tko smišlja šaljive poruke?

- U HGSS-u djeluje Komisija za informiranje i analitiku koju od milja zovemo KIA. Ta svojevrsna PR kuhinja naše službe je sastavljena od kreativnih članova HGSS-a različitih profesija i afiniteta. Tim 'kuhara' kojem imam čast biti na čelu zadužen je za smišljanje objava na naš autentičan i u javnosti već prepoznat humorističan stil tako da svatko od nas dodaje svoje začine, nešto svoje, osobno i zanimljivo. Poruke kojima želimo privući pažnju javnosti su tako puno bolje prihvaćene i javnost nas gleda kao nekog svog tko komunicira na jednostavan i pristupačan način. No, iza svakog šaljivog tweeta uvijek stoji poanta o odgovornom ponašanju u prirodi.

Koja vam je najbolja?

- Teško je izdvojiti neku od poruka u proteklih nekoliko godina jer je svaka od njih, u trenu u kojem je nastala, bila najbolja i svaka sljedeća je bolja. Osobno su mi najdraže one vezane uz more, flamingose ili mrtvačke sanduke na napuhavanje jer su ponekad same situacije s njima toliko bizarne da jednostavno traže objavu u šaljivom kontekstu.

Koliko vam u poslu pomažu moderni kanali komunikacije?

- S obzirom na to da nisu sve objave šaljive, već ima i onih preventivnih i edukativnih možemo mjeriti njihov učinak. U vrijeme brzih informacija i kada veliki broj ljudi informacije dobiva preko mobitela i društvenih mreža, neozbiljno bi bilo ignorirati digitalne kanale komunikacije. Za primjer mogu spomenuti objave vezane uz načine kako podijeliti svoju lokaciju putem najpopularnijih programa za čavrljanje. U sljedećih par mjeseci barem 10 akcija spašavanja je završeno brže i, samim time, povoljnije i sigurnije po unesrećene samo zato što su spašavateljima znali pročitati koordinate na kojima se nalaze ili podijeliti lokaciju putem mobilnog telefona.

Zašto Twitter?

- Često kažemo da nam je Twitter najdraži od sve dice. U dosta toga nas podsjeća na nas, tj. na način kako radimo svoje akcije: brzo, jednostavno i sigurno. Ostale mreže mogu ponekad 'pasti', ali Twitter nikada nije imao takvih problema. Drugi razlog je što traži čistoću u izričaju i limitiranim brojem slova iziskuje promišljanje o onom što želimo prenijeti svojim pratiteljima. Iskreno, ne sviđa nam se ni podizanje broja znakova na 240 u usporedbi s prijašnjih 180. Ponekad je manje više.

Usporedba Dalmatinaca s ostalim spašavateljima?

- Kao Dalmatinac rođen u Splitu, Neretvanin,  Opuzenac kojem je majka iz Slavonije, nisam baš najbolja osoba za ovakvo pitanje. Iako nas u službi ime preko tisuću iz svih dijelova Hrvatske, potpuno različitih što karakterom, što područjem na kojem djelujemo, što životnim iskustvom, osnova našeg djelovanje je timski rad. Često u akcijama radimo s ostalim kolegama i kolegicama koje možda do tada nismo ni upoznali pa je pomalo iluzorno tražiti neke veće razlike među nama. Puno je više sličnosti nego razlika, ali ako moram naći jednu, recimo da će Dalmatinci poslije uspješne akcije odmah povest pismu i tako izbaciti iz sebe sve one emocije nakupljene za vrijeme akcije.

Opišite suradnju s agencijom CTA komunikacije.

- Naša 'povijest' s CTA komunikacijama krenula je prije nekoliko godina kada sam bio na radionicama za PR i krizno komuniciranje kod Gordana Turkovića i Petra Tante. U pauzi sam im prišao i poprilično samouvjereno rekao da moramo nešto napraviti skupa. Tada sam bio totalni amater u svijetu PR-a iako je to bilo nakon nagrade za Komunikatore godine 2017. koju smo dobili od Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Tu se dogodio klik i nakon nekoliko godina smo osvojili drugu nagradu Grand PRix, ovog puta u suradnji s CTA komunikacijama za izložbu tvitova 'Trending #HGSS70'. Vjerujem da smo im zadali malo muke jer smo skroz atipična služba s pomalo ludim pristupom komunikaciji i projektima, dok su oni nama zadali blagu migrenu svojim profesionalnim pristupom i vrlo preciznim planom događaja, objava, tekstova i sl. U konačnici smo se kao ekipa jako dobro isprepleli i naučili puno jedni od drugih tako da je dobar rezultat bio neminovan. U mojih šest godina u komisiji, suradnja s CTA komunikacijama je bila nešto novo i projekti koje smo zajedno osmislili su nam dali ponovno vjetar u leđa i potakli nas da ne stagniramo nego rastemo iz dana u dan.

Gordan Turković: Društveno-odgovorni projekti su unutarnje gorivo našeg tima


Kako je došlo do suradnje?

- Pročelnika Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadrana Kapovića upoznali smo na jednoj od edukacija CTA komunikacija koji je baš u tom trenutku razmišljao o jednoj višemjesečnoj kampanji na svim kanalima. Objasnio nam je kako se bliži njihova 70. obljetnica za koju žele ozbiljan, strateški i provokativni pristup medijima i široj javnosti, a kako smo HGSS i sami pratili zbog njihove originalnosti i kreativnosti pri prenošenju edukativnih poruka, odmah smo znali da je to projekt za nas. Dodatan nam je izazov predstavila pojava pandemije koronavirusa koja nas je natjerala da odustanemo od planiranih višemjesečnih aktivnosti. Upravo smo zbog toga morali osmisliti jedan kreativan i atraktivan događaj koji će usmjeriti pozornost javnosti na veliki jubilej Službe, odati počast svim hrabrim spašavateljicama i spašavateljima koji riskiraju život za druge te sve ostale vrijednosti za koje se zalažu.

Zašto ste se odlučili za Twitter?

- Za svoj inovativan, šaljivi pristup ozbiljnim upozorenjima, HGSS je 2017. dobio nagradu Komunikatora godine Hrvatske udruge za odnose s javnošću. To je veliko priznanje svakome, a pogotovo jednoj službi koja se zaista trudi kontinuirano pronalaziti nove načine za dopiranje do javnosti i prenošenje  važnosti odgovornog odlaska u prirodu. Twitter je bio ta mreža koja je baš poput HGSS-a brza i efikasna te podnosi ironiju i sarkazam u objavama, a na kraju ih je i proslavila i učinila jednim od omiljenih komunikatora u javnome prostoru. Izložba tvitova u Hrvatskoj još nikada nije bila postavljena pa je ovo bila još jedna prilika za pokazivanje njihove inovativnosti, ali i za ponavljanje poruka koje u ključnim trenutcima mogu spasiti živote. 

U Hrvatskoj Twitter nije razvijen kao drugdje, recimo u Srbiji. 

- Twitter zajednica u Hrvatskoj je jako mala, no to i ne čudi jer zahtijeva puno veću kreativnost i sažetost od drugih mreža. Nije vizualna poput Instagrama ili Tik Toka i ne podnosi velike tekstove u kojima se na dugo i široko razlaže neki problem. Činjenica jest da je Twitter okupljalište brzih vijesti i takozvanih utjecajnih pojedinaca koji dijele informacije u izrazito kratkom roku. Da biste bili aktivni član te zajednice, od vas se očekuje isto - svakodnevna prisutnost i sudjelovanje u razgovoru gorućim temama u društvu. Zovu je i 'mrežom za pametne' jer njezini korisnici ne trpe prepotenciju te jako brzo 'pokopaju' nekakve krive analize i informacije. Na svakoj je osobi da procijeni za sebe pronalazi se u tome.

Koji je tvit izazvao najviše reakcija?

- Teško je izdvojiti samo jedan jer smo za izložbu birali baš one najbolje, prema mnogo kriterija. Bilo je tu dramatičnih, edukativnih pa i šaljivih, a na samoj izložbi podijelili smo ih prema sezonama. Iako se može činiti da su ljetni mjeseci i nestašni turisti najpopularniji zbog objava poput: 'Dragi turisti, mi smo jako pristupačni ljudi, no zaista ne želite naše društvo dok ste na odmoru', bilo je i apela povezanih s nekim domaćim običajima koji često alarmiraju HGSS-ovce 'Dragi naši, matematičkim rječnikom rečeno: Danas se više posvetite zbrajanju, a manje oduzimanju! #martinje', u kojima su se mnogi prepoznali. 

Što ste naučili iz ove priče s HGSS-om?

- Osim jako puno činjenica o odgovornom ponašanju u prirodi, naučili smo i da se u vrijeme svjetske pandemije može organizirati vrhunski događaj koji će u samo tjedan dana privući 660 ljudi. Ujedno je i to bila natprosječna tjedna posjeta nekom od muzeja i galerija na zagrebačkom području. Također, putem objava na društvenim mrežama i velike količine medijskog izvještavanja, ljudi u čitavoj Hrvatskoj, a i šire, praktički su dobili informaciju o izložbi i vidjeli su njezin sadržaj. Posebno nam je drago što je, bez ikakvog oglašavanja, naš sadržaj dosegnuo gotovo pola milijuna ljudi samo na Facebooku i srodnim kanalima. Potvrdili smo i dobru staru tvrdnju da strateška komunikacija i pomna organizacija rezultiraju uspjehom te da je vrijednost kvalitetnog i predanog tima neprocjenjiva. 

Vodili ste kampanju 'Nešto zbilja važno' za Bračke pupoljke, a sada HGSS. Čini se da se trudite raditi za zajednicu, a ne isključivo komercijalne stvari i političke kampanje?

- Komercijalni projekti baza su svake agencije i temelj našeg poslovanja te omogućuju otvaranje novih područja rada i razvijanju uspješnih projekata integrirane komunikacije. Iako kao pojedinci, kolega Petar Tanta i ja imamo dugogodišnje iskustvo u savjetovanju kandidata u političkim utrkama, odlučili smo da takvi angažmani neće biti osnovna djelatnost CTA komunikacija. S druge strane, stečeno znanje iz tog sektora implementiramo u kampanjama poput 'Nešto zbilja važno' udruge 'Brački pupoljci', koja je, nakon deset godina čekanja, omogućila izmjenu zakona i besplatan trajektni prijevoz djeci s teškoćama u razvoju sa svih hrvatskih otoka na prijeko potrebne terapije na kopnu. Kao i suradnja s HGSS-om, i ovaj je projekt bio okrunjen najvećom domaćom PR nagradom, odnosno Grand PRix-om Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) te brojnim međunarodnim nagradama, uključujući i onom za europsku PR kampanju godine. 

Ponosimo se i još ponekim društveno-odgovornim projektima poput onoga s Udrugom i Centrom OZANA na projektu 'Upletimo se' u prikupljanju vunenih kvadrata za deke koje su kasnije grijale beskućnike te postavljanju prvog vunenog božićnog drvca na zagrebačkom Europskom trgu. Ove smo godine surađivali i na projektu 'Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana' s ultramaratoncem Kristijanom Sindikom koji je pretrčao 295 kilometara od Splita do Tivta u Boki Kotorskoj u svrhu prikupljanja donacija za nabavku infuzijske volumetrijske pumpe i dodatne opreme za liječenje najmlađih s Odjela dječje onkologije KBC Split. Upravo je u tijeku i humanitarna akcija '1100 kilometara za 1100 terapija' koju su brački planinari Daniel Lončar i Ranko Dragičević posvetili prikupljanju sredstava za besplatne terapije Bračkih pupoljaka u kojoj pomažemo oko komunikacije s medijima. Pozivam ovim putem sve čitatelje Dalmatinskog portala da se uključe i svojim donacijama pomognu Udrugu i momke u ovom izazovnom pothvatu. 

Sve u svemu, čini se da su društveno-odgovorni projekti neko unutarnje gorivo za svakog člana tima CTA komunikacija. Kada već imamo mogućnost strateškog promišljanja o komunikaciji i stvaranja promjena, onda to često volimo raditi za one kojima je to zaista potrebno. 

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(96923, "");
Pregledaj komentare