Ostavština Rimskog Carstva: U Dugopolju pogledajte kako danas izgledaju prve ceste u Dalmaciji

U izložbenom prostoru Narodne knjižnice u Dugopolju u ponedjeljak će se u 19 sati otvoriti izložba i predstaviti katalog 'Ceste koje Carstvo znače I. - Od arheoloških istraživanja do arheološkog turizma - Prapovijesni tumuli i rimske ceste 2010.-2014.' 

Posjetiteljima će biti prezentirana arheološka istraživanja provedena u sklopu projekta arheološkog turizma 'Rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije' čiji je nositelj Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Od kolovoza do studenog 2014., na lokalitetu Kurtovići - Klapavice, na području Klisa i Dugopolja, pronađeni su ostaci antičke dionice ceste koja je iz Salone kliškim prijevojem vodila na dugopoljsku visoravan. Cesta je danas očuvana u dužini od oko 2 kilometra, dok njena širina, koja je izvorno bila od 4 do 6 metara, varira ovisno o građevinskim intervencijama tijekom stoljeća. 

Ovaj prometni pravac se kao kolna cesta koristio vjerojatno do 7. stoljeća i velike seobe naroda koja je preplavila nekadašnji prostor rimske Dalmacije. Ceste koje su Rimljani izgradili u manje od sedam godina, od 14. do 20. godine poslije Krista, bile su prve kolne ceste na ovom području. 

U sklopu projekta provedeno je čišćenje terena, arheološki nadzor i zaštitna istraživanja, a rimska cesta u Kurtovićima i Klapavicama, kao prva tematska staza u provedbi projekta, otvorena je i prezentirana krajem 2014. u Dugopolju.

Budući da je suradnja Općine Dugopolje i Općine Klis sa županijskom Turističkom zajednicom u ovom projektu otvorila nove pristupe naporima za očuvanje kulturne baštine, na izložbi će se dodatno prezentirati arheološka istraživanja obavljena na lokalitetu Podi - Zapad tijekom 2010. i 2011. godine. Ona su također obuhvatila jednu očuvanu dionicu rimske ceste, te tri prapovijesna tumula s nalazima koji ukazuju na prisutnost cetinske kulture.

Događaj u Narodnoj knjižnici Dugopolje počet će predavanjem i predstavljanjem kataloga izložbe koje će održati autori projekta: Miroslav Gogala, Mara Radan i Lino Ursić.