Otoci zauzimaju posebna mjesta kako u našoj mašti tako i u našem iskustvu. Sam položaj otoka i njihova odvojenost od kopna, bez obzira koliko bili blizu ili daleko, daju jasan osjećaj odvojenosti. U ljudskoj mašti otoci su često mjesta utopija i mikrokozmosa svijeta općenito. Istražiti sjećanja otoka i na otoke, bila je tema akademskih radionica koje su se odvijale u Starom Gradu na Hvaru.
Tijekom tri dana 25 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, UK, Srbije i Poljske razgovarali su o otocima i sjećanjima na radionici 'Otoci sjećanja' u Muzeju Starog Grada. Otoci sjećanja prvi su događaj proveden u organizaciji novoosnovanog Pharos međunarodnog instituta za znanost, umjetnost i kulturu.
Radionice su za temu imale istražiti različite perspektive sjećanja na otocima, uključujući i bolna sjećanja na zatvore i logore na otocima, poput Golog otoka i Molata. Na radionicama se raspravljalo i o ulozi otoka kao granica kao što su otoci koji se nalaze na vanjskim granicama EU-a, a posebnu važnost imaju za migrante u Sredozemnom moru i Atlantiku, od Samosa preko Lampeduse, pa sve do Kanarskih otoka.
Istražena je i uloga otoka Krka u periodu nakon Prvog svjetskog rata, te smo se dotakli i sjećanja na El Shatt, različitih uloga otoka tijekom socijalističkog razdoblja, a s posebnim osvrtom na Brijune kao sjedišta reprezentacije moći ili Lastova kao militariziranog otoka. Rasprave su također obuhvatile i razvoj turizma u Dalmaciji od perioda Habsburške monarhije pa do vremena socijalističkog razdoblja. Na radionicama se razgovaralo i o otocima u književnosti od Hanibala Lucića do suvremene hrvatske književnosti. Rasprava o otocima sjećanja uključila je i područje Jadrana i Sredozemlja, ali i dio od Arktičkog arhipelaga zemlje Franza Josefa.
Ovo je treća radionice 'Otoci sjećanja' koja je nastavak radionice održane u Starom Gradu 2017. godine u organizaciji Centra za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i radionice održane 2023.godine u Korčuli, a u organizaciji Centra Marko Polo.