Hrvatski premijer Andrej Plenković i veći broj ministara stigli su danas u hotel Lav na Međunarodnu braniteljsku konferenciju koja je okupila predstavnike hrvatskih i ukrajinskih državnih institucija, kao i međunarodnih organizacija, stručnjake iz područja veteranske skrbi s ciljem razmjene iskustava, identificiranja izazova te razmatranja primjera dobre prakse u unaprjeđenju zdravstvene i socijalne zaštite, psihološke potpore te društvene gospodarske reintegracije radnih veterana.
'Ovo je samo dio aktivnosti koje Vlada RH poduzima u cilju internacionalizacije teške situacije u kojoj se Ukrajina našla nakon početka druge agresije u 12 godina. Od veljače 2022. Hrvatska je u samim počecima izjavama i djelima vrlo jasno dala snažnu podršku ukrajinskoj državi i narodu. To smo učinili i na četiri značajna međunarodna skupa u Hrvatskoj.
Željeli smo podijeliti iskustva s ukrajinskim prijateljima, pojasniti hrvatski model koji uključuje zdravstvenu skrb, socijalnu i psihološku pomoć i različite projekte koji su išli za tim da se braniteljima da nužno i odgovarajuće poštovanje i integrira ih u društveni život nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu. Izgrađena su četiri rehabilitacijska centra, a gradit ćemo još pet plus pet centara za dugotrajnu skrb. Imat ćemo mrežu institucija gdje će se osiguravati skrb za branitelje. S ukrajinskom ministricom smo razgovarali o daljnjim oblicima suradnje', kazao je Plenković kojem su društvo u hotelu Lav pravili i vodeći lokalni HDZ-ovci.
'Ovo je bila prigoda i da s gradonačelnikom Tomislavom Šutom i županom Blaženkom Bobanom razgovaramo o njihovim političkim prioritetima i projektima na koje su koncentrirani nakon izbora. Još jednom smo potvrdili izvrsnu suradnju hrvatske Vlade, grada i županije', ustvrdio je Plenković koji je komentirao i aktualna pitanja.
Novinari su ga pitali je li JANAF ugrožen.
'O energetskoj temi stalno govorimo. Ja sam prošlog tjedna bio u Kopenhagenu, razgovarao sam s predsjednicom Komisije, s mađarskim premijerom Orbanom i srpskim predsjednikom Vučićem. Situacija je sljedeća. Stupile su na snagu sankcije Sjedinjenim Američkih Država prema NIS-u koji je u većinskom vlasništvu ruskih kompanija. Režim sankcija onemogućuje jadranskom naftovodu da nastavi transport sirove nafte iz Omišlja našim cijevima prema rafineriji u Pančevu.
U proteklih sedam, osam mjeseci, više puta smo uspjeli odgoditi primjenu sankcija, sada je politika SAD-a stroža nakon nastavka ruske agresije na Ukrajinu. Washington drži kako je potrebno pojačati sankcije i onemogućiti sve koji profitiraju na kupnji ruskih energenata koji se koriste za financiranje ratnog stroja.
Vjerujemo da će se to pitanje razriješiti sljedećih mjeseci. JANAF dobro stoji. Druga je stvar razgovor između JANAF-a i MOL-a. Oni imaju dugogodišnju suradnju, MOL se putem naftovoda Družba također opskrbljuje jeftinijom sirovom naftom iz Rusije. Ta nafta je jeftinija od bilo koje nafte koja tankerima dođe u Omišalj.
Logika poslovne politike između JANAF-a i MOL-a je sljedeća. Što je količina nafte za transport manja i što je vrijeme trajanja ugovora kraće, cijena je skuplja. Tako funkcioniraju svi naftovodi i sve rafinerije. Što je količina nafte veća i što ugovori dulje, to je cijena manja.
MOL je zatražio ponude na dulji rok i veće količine. Tu vidimo novi stav. Vidjet ćemo kako će se razgovori dalje odvijati.
Iz mog iskustva smatram u promijenjenim sigurnosnim okolnostima i temeljem naučenih lekcija iz energetske krize, svaka država treba učiniti maksimalan napor da energetske kompanije budu u nacionalnom vlasništvu. To su alati države i vlade da pomognu građanima i gospodarstvu u krizama.
Mi smo zahvaljujući takvoj politici omogućili Hrvatima da prođu kroz energetsku krizu kao da je nema. Kod nas nitko nije osjetio da je cijena plina narasla 17 puta. Naša je politika bila čvrsta i snažna ostati uz građane i gospodarstvo. Puno je lakše kada imate provedbene alate u rukama. Mi smo ipak morali raditi drukčije s INA-om, nego što bi radili da je sva bila u našem vlasništvu. To su te naučene lekcije. JANAF nije na prodaju.
Što se INA-e i MOL-a tiče, naša je pozicija tu jasna. Hrvatska je napravila pravu i ozbiljnu evaluaciju kompanije, evaluaciju vrijednosti onoga što je MOL u INA-i, dali smo ponudu na temelju najmeritornijih stručnih mišljenja, koja nije bila tezgarska, nego ozbiljna ponuda koja je analizirala poslovanje. Njihova strana to nije prihvatila, a mi nismo u poziciji da nešto preplaćujemo. Netko će nas pitati zašto to radimo', kazao je Plenković.
Ophodni brodovi? Brodosplit se povukao iz posla.
'Stiglo je to pismo. HRM treba ophodne brodove, taj projekt je naslijeđen iz vremena Kotromanovića. Išlo je sporo. Tražit će se rješenja. Razgovarat ćemo s ministrom pa ćemo vidjeti', komentirao je Plenković.