Pokrenuta inicijativa za besplatnu aplikaciju koja bi otkrila razlike u cijenama u Hrvatskoj i EU-u

Sve veće razlike u cijenama između Hrvatske i susjednih zemalja, unatoč nižim primanjima hrvatskih građana, potaknule su splitski SDP na ideju izrade besplatne mobilne aplikacije. Ova aplikacija omogućila bi građanima da sami unose i uspoređuju cijene proizvoda u trgovinama diljem Hrvatske i Europske unije.

Ideja aplikacije koja je predstavljena na današnjoj konferenciji za medije jest stvoriti veću transparentnost u formiranju cijena i izvršiti javne pritiske na trgovce i distributere kako bi opravdali svoje marže ili ih korigirali.

Davor Matijević, predsjednik splitskog SDP-a i kandidat za gradonačelnika, aplikaciju naziva vatrogasnom mjerom te naglašava kako se nijedna politička stranka ne bi trebala izravno baviti njezinom izradom, ali je spreman financijski podržati izradu.

– Smatram da političke stranke ne bi trebale biti nositelji ovakvih inicijativa, ali ono što svakako mogu učiniti jest donirati dio sredstava iz kampanje za njezinu izradu. Već sam kontaktirao s pojedinim udrugama i, ako s njihove strane bude interesa, SDP će osigurati dio sredstava. Pozivam i druge političke stranke da se uključe, barem simbolično, kako bismo zajedno ukazali na problem nepoštenih cijena – rekao je Matijević.

Javnosti je prezentirao kako su se cijene osnovnih namirnica mijenjale u posljednje četiri godine, u usporedbi s Europskom unijom.

– Kruh je u EU-u poskupio 26 %, dok je u Hrvatskoj rast cijena čak 61 % – što je 35 % više nego u ostatku EU-a. Jaja su EU-u zabilježila rast od 20 %, dok je u Hrvatskoj 63 %. Meso je u EU-u zabilježilo poskupljenje 9 %, a u Hrvatskoj 38 %. Uljima i masnoći su u EU-u cijene pale za 18 %, dok su u Hrvatskoj porasle za 48 % – razlika od čak 66 %. Općenito prosječan rast cijena u EU-u iznosi 33 %, dok je u Hrvatskoj 45 % – što znači da su cijene u Hrvatskoj rasle 12 % brže nego u EU-u – nabrojao je Matijević i dodao kako ovi podaci jasno pokazuju da cijene u Hrvatskoj rastu znatno brže nego u ostatku Europske unije, unatoč tome što su naše plaće među najnižima u EU-u.

Prosječna godišnja plaća stalno zaposlenog radnika u EU-u iznosi 37.863 eura, dok u Hrvatskoj ona iznosi 21.523 eura. Po tom kriteriju, Hrvatska se nalazi u društvu Slovačke, Poljske, Rumunjske, Grčke, Mađarske i Bugarske.

Foto: Veljko Martinović

Jedan od ključnih problema, prema Matijeviću, jest državni prihod od PDV-a. Naime, s rastom cijena raste i prihod države, čime Vlada nema interes za snižavanje cijena.

– Ako je cijena proizvoda 10 eura, PDV iznosi 2,5 eura. Ako cijena poraste na 12 eura, PDV raste na 3 eura. Ova razlika itekako se osjeti u državnom proračunu. Tako su prihodi od PDV-a porasli s 11,1 milijardu eura u 2021. godini na 17,2 milijarde eura u 2024., što jasno pokazuje da država profitira na rastu cijena – izračunao je splitski SDP-ovac.

Osim državnih poreza, ključnu ulogu u formiranju cijena igraju i trgovački lanci i distributeri.

– Strani trgovački lanci u Hrvatskoj prodaju robu skuplje nego u zemljama s većom kupovnom moći, poput Slovenije, gdje su plaće osjetno više nego kod nas. Domaći trgovački lanci, pak, često imaju više cijene nego slični lanci u inozemstvu. Bez obzira na to radi li se o domaćim ili stranim lancima, u Hrvatskoj su cijene uvijek više – upozorava Matijević.

Osim trgovaca i države, distributeri su ključni akteri u formiranju konačne cijene proizvoda.

– Često se govori o trgovačkim lancima, ali rijetko o distributerima koji imaju monopolističku moć. Oni određuju početnu cijenu proizvoda, a trgovački lanci samo dodaju svoje marže. Domaći trgovci ne mogu kupovati proizvode direktno od proizvođača, nego isključivo preko distributera, što dodatno povećava troškove – naglašava Matijević.

Smatra da bi Europska komisija mogla intervenirati i sankcionirati kompanije koje manipuliraju tržištem kao što je to učinjeno s tvrtkom Mondelez koja je kažnjena s 330,5 milijuna eura zbog manipulacija cijenama.

– Isto se može primijeniti i na distributere i trgovačke lance u Hrvatskoj. Europsko tržište trebalo bi biti jedinstveno, no u praksi se hrvatski građani suočavaju s višim cijenama nego drugi potrošači u EU-u – kaže Matijević.

Ključne probleme vidi u monopolu distributera, zatim povećanom državnom prihodu od PDV-a, zbog čega Vlada nema interes za snižavanje cijena te nedostatak konkurencije, koji omogućava proizvoljno formiranje cijena. Istaknuo je da je odavno došlo vrijeme da svi akteri – vlada, distributeri, trgovci i potrošači – preuzmu odgovornost kako bi se konačno riješio problem previsokih cijena u Hrvatskoj.

– Država mora smanjiti PDV na hranu, proizvođači moraju imati jednake ili niže cijene u Hrvatskoj nego u inozemstvu, strani trgovački lanci moraju imati jednake cijene kod nas kako i na teritoriji EU, dok domaći moraju smanjiti ekstra profit. Distributeri trebaju dovesti hrvatske trgovačke lance u jednaku poziciju sa stranim lancima što oni sada ne rade, jer je jasno ono što smo pokazali – oni su ti koji definiraju cijene da u samom startu domaći trgovački lanac plaća skuplje nego što je to vani na samoj polici – podvukao je kandidat za splitskog gradonačelnika.

Smatra kako regulacija i politički pritisak za jednakost cijena unutar EU-a mogu uroditi plodom. 

– Trenutačno imamo paradoksalnu situaciju – svi, od Vlade do trgovaca i distributera, podržavaju bojkot visokih cijena, ali cijene i dalje rastu. Vrijeme je da svi preuzmu odgovornost – od politike do tržišta – kako bismo konačno riješili problem previsokih cijena u Hrvatskoj – zaključuje Matijević.