Pola stoljeća Crvenog Peristila: 'Boju smo kupovali tri mjeseca da nas ne uhvate, a policija nas je našla već sutradan'
Sutra će na Peristilu od 18 do 23 sata biti svjetlosna instalacija, poručuju iz Galerije umjetnina
Sutra se navršava 50 godina od Crvenog Peristila, događaja kada su osmorica umjetnika obojili carski trg crvenom bojom. To je jedan je od umjetničkih događaja koji su obilježili splitsku i hrvatsku umjetničku praksu, a nakon toga Peristil je bio obojan crnom, zelenom i žutom bojom. Pola stoljeća od 11. siječnja 1968. godine Galerija umjetnina odlučila je obilježiti kroz dva dana. U srijedu su u kavani Luxor organizirali okrugli stol na temu značenja i utjecaja Crvenog Peristila, a sutra će u 18 sati uz svjetlosnu instalaciju na Peristilu u kavani Luxor razgovarati sa Slavenom Sumićem i Jakšom Fiamengom. Članovi grupe bili su Pavao Dulčić, Tomo Čaleta, Vladimir Dodig – Trokut, Slaven Sumić, Nenad Đapić, Radovan Kogej, Srđan Blažević i Denis Dokić. Na okrugli stol na kojem su govorile Suzana Marjančić, Ana Peraica, Petar Grimani i Igor Grubić, autor Crnog Peristila, došao je i Slaven Sumić koji se prisjetio toga doba.
- To je u nama kuvalo neko vrijeme. Mi smo mislili neke druge stvari, imali smo neke druge ideje, ali nam je to jedino u to doba bilo moguće i prihvatljivo. Na Pjaci je u to vrijeme bilo puno svita, imali smo neke druge ideje kako maknuti svit odatle. Boju smo dva tri mjeseca kupovali u Brodomerkura da nas ne bi otkrili, a policija nas je našla odmah sutradan, znalo se tko smo, bili smo dosta izražajni, bradati, kosati. Bojanje je trajalo nekih pola sata, bila je u Getu jedna špina odakle smo morali donijeti vodu jer je boja bila dosta gusta i mene je dopao taj zadatak - priča Sumić, a na pitanje zašto su to učinili, odgovorio je: 'Zato šta nam je vrag pa na pamet i zato što nam je to bilo jedino prihvatljivo.'
Objasnio je i da su crvenu boju odabrali i zato što je to carska boja.
- Mlade generacije trebale bi znati da ne robuju nikome i ničemu da budu svoji i da vode ljubav - poručio je na kraju.
Program obilježavanja ove obljetnice inicirao je umjetnik Petar Grimani koji je radio i na organizaciji obilježavanja 40. obljetnice. Rekao je da je Crveni Peristil obilježio cijelu tadašnju scenu Jugoslavije.
- Kada smo radili 40 godina Peristila onda su izložbu čuvali Marko Marković i Gildo Bavčević. Marko je napravio svjetsku karijeru, a Gildo sada predaje na Akademiji, tako da se stalno ta energija Peristila umnaža i reproducira i to je umjetnički uradak prema kojem trebamo imati dozu poštovanja i da nam to bude sigurna i stalna markacija - smatra Grimani, a na pitanje može li danas netko biti toliko revolucionaran koliko su oni bili prije pola stoljeća odgovora da može, ali ne više na takav način.
- Mislim da su ta razbijanja tabua koja su bila prilično žestoka tih godina odredila naše vrijeme i na neki neobičan način su postala konzervativna. Način i stvari koje umjetnici danas rade će valjda biti prepoznate u neko drugo vrijeme. Izazvati javnu sablazan i šok danas nije toliko presudno, ali ono što je mene intrigiralo u cijeloj priči je pitanje vlasništva javnog prostora. Umjetnost je nešto što je živo, što je produktivno, inventivno. Bez obzira na to što danas imamo Galeriju umjetnina i Akademiju, umjetnost u Splitu, a ni u Hrvatskoj nema status koji joj pripada. Mislim da je tada, ali i sada status umjetnosti i mišljenje građana velikim dijelom vezano uz političku volju - zaključio je Grimani.
