Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Photo by Ricardo Frantz on Unsplash Pomorci tjednima čekaju na povratak kućama, traži se žurna repatrijacija

Pomorci tjednima čekaju na povratak kućama, traži se žurna repatrijacija

Oni koje je pandemija zatekla 'na suhome' možda su i u goroj situaciji

Tvrtka-kći Tankerske plovidbe TNG d.d. 21. kolovoza na glavnoj skupštini usvojit će odluku o neisplati dividende, najavljenu u prvoj polovici godine. Iako je društvo ostvarilo neto dobit od 23,3 milijuna kuna, sve će se raspodijeliti u zadržanu dobit i zakonske rezerve, kao mjera osiguranja pred moguće nestabilnosti uzrokovane krizom i pandemijom koronavirusa u ovoj i sljedećoj godini, donosi portal 057info.

Flota TNG-a se trenutno sastoji od šest MR tankera (Velebit, Vinjerac, Vukovar, Zoilo, Dalmacija i Pag) od kojih su dva konvencionalna ice class produkt tankera te četiri eko-dizajn moderna produkt tankera s ukupnim kapacitetom od 300.000 dwt-a. Na dan 30. lipnja 2020. godine, prosječna starost TNG flote je 6,21 godina.

u 2020. godini za 2019., temelji se na poslovnim rezultatima ostvarenima u prethodnoj godini te predviđanjima tržišta u segmentu produkt tankera u 2020. i previđenim troškovima vezanim za refinanciranje i praćenje regulatornog okruženja, ali prvenstveno zbog utjecaja COVID-19 na svjetsko gospodarstvo te nepredvidivog trajanja i razmjera oporavka. Prijedlog Uprave je da se dobit Društva iz prethodne 2019. godine u cijelosti rasporedi u zadržanu dobit i zakonske rezerve, predložio je predsjednik Uprave John Karavanić.

Prvih šest mjeseci ove godine su najbolje u povijesti kompanije u pogledu financijskih rezultata. Suprotno ovom svečarskom ishodu, industrija bilježi porast napada pirata kako u azijskim vodama, tako i u novim žarištima u Gvinejskom zaljevu, potencijalno opasnim po život ljudi, a Karavanić ističe i trenutačno najveći problem zadarskih pomoraca, a to je njihova repatrijacija s brodova diljem svjetskih mora.

Naime, nakon isteka svoji ugovorenih, četveromjesečnih ili šestomjesečnih 'šihti' na brodu, oni i dalje ostaju 'zarobljeni' na njima, jer se zbog oštrih mjera oko pandemije koronavirusa ne mogu iskrcavati u brojnim svjetskim lukama. Zbog toga oni često dugo vremena čekaju dolazak do luke koja će ih primiti, tamo ovisno o državi u koju pristaju moraju prolaziti stroge mjere samoizolacije te tražiti avionske linije za povratak kući. U isto vrijeme, pomorci koje je pandemija zatekla 'na suhome' možda su i u goroj situaciji (ne samo zbog supruga) - dok jedni na brodu zarađuju i prekovremeno, oni su kod kuće bez mogućnosti za zaradom.

- Ovu prepreku treba prevladati 'de jure' u pogledu maksimalnog trajanja službe, nepredviđeno dugih zadržavanja kod kuće, odnosno vremena 'na čekanju' i prava na repatrijaciju nakon isteka ugovora pomoraca. Brodarske zajednice sada zahtijevaju hitnu intervenciju, otvaranje pravaca i transporta za smjene pomoraca tretirajući ih kao ključne radnike. Nezadovoljstvo je doseglo točku u kojoj se vlade otvoreno optužuju za neprofesionalno pristupanje, loše upravljanje i neznanje. Tradicionalni brodari, poput TNG-a odnosno Tankerske kao Grupe, iskazuju izuzetnu zabrinutost pošto društva poput našeg visoko vrednuju vlastitu posadu, što u prijevodu znači i puno više od običnog čimbenika u našem poslovnom modelu, ističe Karavanić.

- Jasno je da je otvoreni dijalog s našom hrvatskom posadom bio cijelo vrijeme proaktivan te je činjenica da kompanija zapošljava pomorce iz velike lokalne zajednice donijela dodatnu vrijednost više nego ikad prije. Nemoguće je izraziti se u mjernim jedinicama, no najblaže rečeno, provoditi tjedne i mjesece na brodu s poznatim licima, sunarodnjacima, nešto je što ne treba podcijeniti u situacijama poput ove, gdje su pomorci 'ostavljeni na moru' puno dulje nego li su mogli zamisliti, zaključuje Karavanić.

COVID-19 doveo je do smanjene potražnje za ugljikovodicima, što nije dobro za vlasnike tankera i operatere, ali isto tako se stvorio i tržišni contango koji je uzrokovao veću potražnju za skladišnim kapacitetom na moru, što se brodarima itekako dopalo, piše 057info.

Vaša reakcija na temu