PREDSTAVLJEN ZBORNIK Tko je stvarno gradio Split? Izgubljeni i živi zanati u jednoj vrijednoj knjizi

Fotogalerija (49)

Možda danas izgledamo kao grad ugostitelja i trgovaca, ali Split su, puno prije šanka i štekata, podigli ljudi od zanata.

Obrtnici su mu zidali lice i karakter, ostavili svoj trag u kamenu, drvu, metalu... Upravo njima je posvećena knjiga koju je u Hrvatskom domu svečano promoviralo Udruženje obrtnika Split: zbornik pod naslovom ‘Povijest zanatstva i obrtništva u Splitu i okolici od antike do 1914. godine’.

Promocija se održala u Hrvatskom domu uz prigodan program, uvodnu glazbenu točku i obraćanja predstavnika institucija koje su pridonijele realizaciji projekta. A bilo ih je poprilično, jer su svi rado sudjelovali u ovom projektu.

Knjiga je podijeljena u šest cjelina koje prate razvoj obrtništva od antičkog razdoblja Salone, preko srednjovjekovnog Splita i rada obrtničkih bratovština, do pomorskih obrta i modernizacije na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Autori se oslanjaju na obilnu arhivsku građu i muzejske zbirke, omogućujući čitatelju uvid u život zanatlija i razvoj lokalnih obrta.

Kako je u uvodnoj riječi naglasio predsjednik Udruženja obrtnika Split Vilim Bujević, povijest obrtništva neraskidivo je povezana s poviješću Splita, od antičkih radionica do suvremenih obrtnika koji i danas nose duh stvaralaštva, predanosti i vještine.

Ova knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja pokrenutog povodom 50. godišnjice dokumentiranog djelovanja Udruženja. Na temelju inicijalne ideje Radovana Kečkemeta, projekt je rastao kroz suradnju s Muzejom grada Splita, Arheološkim muzejom te brojnim stručnjacima koji su pridonijeli znanstvenoj i dokumentarnoj vrijednosti izdanja. Zbornik predstavlja prvi dio šireg istraživačkog projekta, a razdoblje nakon 1914. godine bit će obrađeno u drugom tomu.

U središnjem dijelu programa knjigu je predstavio prof. dr. sc. Mladenko Domazet, koji je vodio i moderirao razgovor, uz kratke osvrte i naglašavanje povijesnih tema koje zbornik donosi.

Obrtnici kao prošlost, sadašnjost i budućnost

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil ovim povodom je stigao u Split. Istaknuo je da je ova knjiga prijeko potrebna, prije svega splitskom obrtništvu, ali i obrtništvu u cijeloj Hrvatskoj.

- Mislim da je posebno važna za grad Split, jer ćemo kroz nju moći iščitati kolika je bila uloga obrtnika te koliki je bio njihov značaj u društvu i gospodarstvu kroz protekla vremena. Ono što često ističem jest da su obrtništvo i obrtnici prošlost, sadašnjost i budućnost - poručio je Kratohvil.

Govorio je i obrništvu danas:

- Hrvatsko obrtništvo danas snažno raste. Imamo podatke da je samo ove godine otvoreno gotovo 12 tisuća novih obrta. Danas se možemo pohvaliti s 134.500 aktivnih obrta, a broj obrtnika nešto je veći, oko 135.500. To je jasna potvrda da je obrtništvo snažna, rastuća snaga hrvatskog gospodarstva - rekao je.

Međutim,svakodnevno se susreću s brojnim izazovima. Najveći problem je nedostatak kvalitetne radne snage. Tu su i problemi poreznih opterećenja i raznih administrativnih prepreka. A kada govorimo o obrtništvu, govorimo o ljudima koji su samostalno zaposleni ili zapošljavaju jednog do dva radnika. Oni nemaju kadrovske ni pravne službe, što znači da obrtnik istovremeno mora raditi svoj posao i pratiti silne izmjene zakona, pravilnika i drugih propisa.

- To je ogroman teret. Zazivamo porezna rasterećenja, ali i rasterećenja na plaćama, kako bismo svojim zaposlenicima mogli povećati primanja. Obrtnici bi na taj način mogli još snažnije razvijati svoje djelatnosti - poručio je Kratohvil. 

Županija: od potpora do promjene upisnih politika

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban podsjetio je publiku da se povijest komora i zadruga ne piše samo u sjevernoj Hrvatskoj.

- Često slušamo kako su komore i zadruge najprije nastale u sjevernom dijelu Hrvatske. Ova knjiga jasno dokazuje da su zadruge, komore, pa i bratovštine unutar obrtništva, najprije nastale upravo na našem području, u Splitsko-dalmatinskoj županiji i šire u Dalmaciji. Ona je važna i zato što pokazuje kako je obrtništvo nekada izgledalo, kako su se obrtnici udruživali, pomagali jedni drugima, dijelili prostor i resurse. Da toga zajedništva ima i danas, sigurno bismo lakše funkcionirali i imali još rasprostranjenije obrtništvo - istaknuo je Boban te dodao da Županija svake godine dodjeljuje potpore obrtnicima.

- U 2025. godini dodijelili smo čak 430 potpora svim vrstama obrta osim ugostiteljstva, trgovina i prodavaonica mješovite robe. Vidimo snažan rast, i to govori da moramo mijenjati obrazovni sustav. Danas je lakše doći do liječnika nego do keramičara, lakše do svećenika nego do frizera, lakše do doktora nego do vodoinstalatera. Tržište jasno pokazuje što nedostaje - zaključio je u nadi da će ovaj zbornik potaknuti obrazovni sustav i cijelu zajednicu da prepoznaju vrijednost obrtništva.

Grad Split: grad nisu zidovi, nego ljudi

Zamjenik gradonačelnika Splita Ivo Bilić već je imao priliku čitati zbornik te istaknuo kako se još jednom pokazalo da su ljudi jedino što je vrijedno u društvu.

- Ova knjiga ne govori samo o palači, zidinama i kamenim blokovima, nego o vrijednim ljudima koji su sve to stvorili svojim radom. Grad Split su ljudi, a ne građevine. Obrtništvo je bilo nositelj kulturnog, društvenog i, ako hoćete, i političkog razvoja grada. U monografiji ima divnih primjera. U 13. i 14. stoljeću jasno su definirani ugovori o radu, vrijeme zaposlenja, a javni bilježnici postojali su i tada, nije to moderna izmišljotina. Zamislite, zbornik završava 1914. godine, a cijelo stoljeće nakon toga nije još ni obrađeno. Obrtništvo je kod nas postojalo puno prije nego u dijelovima Hrvatske za koje se to obično misli i izgradilo je naš grad - poručio je Bilić.

Država: 70 posto više obrtnika, 61 milijun eura za naukovanje

Na pitanje može li se iz ove povijesti nešto naučiti o zajedništvu, zadrugama i suradnji, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i izaslanik predsjednika Vlade Ivo Milatić odgovorio je brojkama i jasnim porukama.

- Možemo li nešto iz ove povijesti naučiti o zajedništvu, zadrugama i suradnji? Naravno da možemo. Trendovi koji su prisutni već od 2017. godine pa do danas za nas su jako dobri. U Hrvatskoj je u tom razdoblju broj obrtnika porastao čak 70 posto. Danas u Hrvatskoj imamo oko 135.000 obrtnika - rekao je Milatić.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je otprilike 30.000 zaposlenih u obrtima, a oko 17.300 aktivnih obrta, što je povećanje u odnosu na ranije godine. U gradu Splitu se broj obrta udvostručio, tako da je narastao na oko 5.300.

- Dakle, vraćamo se polako na neke dobre i tradicijske obrasce obrtništva, ali pritom idemo u korak s novim vremenom. Sve se više otvaraju obrti koji su moderni, IT obrti, razni obrti koji su vezani uz zelenu tranziciju i zelene agende, znači obrti koji prate globalne gospodarske trendove. Dakle, nije riječ samo o tradicionalnim obrtima, obrtništvo se razvija u svim smjerovima - kazao je tajnik nadležnog ministarstva te istaknuo zašto su obrtnici važni:

- Oni čine 13 posto ukupno zaposlenih ljudi u Hrvatskoj. To možda na prvi pogled izgleda kao broj koji ne djeluje velik, ali treba znati sljedeće: od ukupnog broja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj - obrta, malih i srednjih poduzeća te velikih poduzeća - skoro 90 posto čine obrti. Dakle, obrtništvo je prevažno, moramo ga nastaviti graditi i tu nećemo stati - najavio je.

Što se tiče sredstava koja država ulaže u obrtništvo, naveo je da je samo za ‘naukovanje’ od 2017. godine do danas uloženo 61 milijun eura.

- To su ogromna sredstva, ali bez toga nema obrta, jer sredstva pomažu tome da obrtnici koji poučavaju nove obrtnike moraju imati adekvatnu novčanu naknadu, odnosno sufinanciranje. Oni moraju odvojiti svoje vrijeme od posla kako bi prenijeli znanje, a to znanje je vrijednost koju treba honorirati.

Stipendiranje je također iznimno važno. Ove godine je samo u gradu Splitu dodijeljena 81 stipendija, u iznosu od 2.500 eura po stipendiji. To nisu mali iznosi, pogotovo u vremenu u kojemu je svaki euro bitan - kazao je i zaključio da su obrti iznimno važni, kao i tradicija, jer upravo iz te tradicije crpimo ono što zaista jesmo.

- Ovaj današnji događaj zato je prevažan i jako značajan jer pokazuje vrijednost područja iz kojeg dolazimo. A kao netko tko je iz ove županije i ovdje živi, mogu reći da sam posebno ponosan na današnji dan - podvukao je Milatić.

Vilim Bujević: zanat kao ludost i ljubav

Predsjednik Udruženja obrtnika Split i sunakladnik monografije Vilim Bujević smatra da je debela i gabaritna knjiga od 300-injak stranica dokaz da zanat ima i svoju povijest i svoju budućnost.

- Ovdje je sve što smo zasad imali u muzejima. Nadam se da će nova izdanja, iskapanja i nalazišta donijeti još više materijala, pa da naredna izdanja budu još deblja i preciznija. Mi zanatlije moramo poznavati vlastitu povijest da bismo je znali uvažavati i živjeti je. Netko će jednoga dana pričati i o nama, kao ljudima koji su voljeli svoj grad i davali najbolje od sebe.

Zanat ima jednu ludost, morate biti dovoljno ludi da uopće krenete u posao, ali to je zapravo ljubav. Ako ne volite ono što radite, ako to radite samo zbog novca, na kraju ne završi dobro. Kada neko zanimanje prestane biti traženo, uvijek ostaju oni rijetki, najbolji, oni koji vole svoj posao. Želim da se ti zanati sačuvaju. Ovo je početak onoga što ćemo raditi u budućnosti - poručio je.

U knjizi se mogu vidjeti i zanati koje smo, nažalost, izgubili. Bujević se nada da će mladi poželjeti oživjeti zanate koje smo privremeno izgubili.

- Ne bih rekao da je trajno nestalo, samo spava. Na nama je da ga probudimo - zaključio je.

Prvo izdanje neće biti u prodaji. Uzvanicima su darovani primjerci knjige, uz mogućnost dobrovoljne donacije, a sav prikupljeni prilog namijenjen je udruzi MoSt i njihovom Centru za beskućnike.

Priča splitskih obrtnika se sada, napokon, može čitati između korica jedne debele knjige, ali i u brojkama koje pokazuju da obrt u ovom gradu još nije rekao svoje zadnje.

Knjigu je izdalo Udruženje obrtnika Split, uredila ju je Maja Petrinec, a autorski tim čine Nino Švonja, Tonija Andrić, Elvira Šarić Kostić, Arsen Duplančić, Gordana Tudor i Stanko Piplović. Prijevod potpisuje Radovan Kečkemet, lekturu Katja Tresić Pavičić, a grafičku pripremu i tisak Zoran Jurić.