Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Nervozni Sanader, atentat na Meštrovića i mala Puljkova obmana
Tjedni pregled Piše: Damir Petranović

Nervozni Sanader, atentat na Meštrovića i mala Puljkova obmana

Prvi je svjestan da mu se klima vlast, drugoga pokušavaju srušiti po instrukcijama iz Zagreba, a treći nije znao što govori. Ili možda ipak jest

PONEDJELJAK Nervoza

Zabavno je s vremena na vrijeme primijetiti da je Ante Sanader nervozan, obično u rijetkim trenucima kada njegova svevlast i svemoć u Županiji biva ugrožena.

Kao recimo ovog tjedna kada je, rekli bismo, bio i nervozniji nego onomad kada je teškom mukom skupljao žetončiće i jedva skrpao tanku većinu, taman dovoljnu da po prvi put u povijesti ne izgubi vlast. Velika je razlika između te dvije Sanaderove traume: prije dvije godine imao je što ponuditi i bio široke ruke, pa mu šoping valjda ipak nije tako teško pao.

A sada je stjeran u kut jer su koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta izveli pokaznu vježbu rušenja većine - što je očekivano jer iz svoje centrale ih pritišću da napokon raskrste s HDZ-om, a u centrali samog HDZ-a prave se blesavi i tvrde da nemaju pojma o ovom trgovačkom aranžmanu. Potom je i oporba teatralno oborila kvorum, pa su Sanader i društvo ostali sami na kiši.

Do iduće sjednice netko će im već dati ruku, u to ne sumnjamo: ulog je velik, a vlast slatka. No već i Sanaderova nervoza dovoljan je uskršnji poklon za sve one koji nisu previše skloni jednopartijskom sistemu.

Imaju se čemu nadati, pala su u povijesti i veća carstva.

UTORAK Bolnica

U bolnici se, pak, pojavio kardiokirurg Mate Petričević kojemu je frend Vili Beroš dodijelio fotelju predsjednika Upravnog vijeća kao čuku s koje - sada je već sasvim očito - namjerava skinuti glavu ravnatelju Juliju Meštroviću

Zasad je zapravo potpuno nepoznato što bi mogao biti motiv za ovakvu akciju protiv čovjeka koji je jednoglasno izabran prije jedva šest mjeseci, makar je izbor dosta sužen: budući da su frontalnim udarom na Meštrovića konsternirani gotovo svi utjecajni lokalni HDZ-ovci, nije teško zaključiti da je direktiva stigla iz Zagreba.

I da se u pozadini može valjati jedino ambicija za punom kontrolom nad stotinama milijuna eura planiranih investicija u bolnici, uz primjesu Beroševe neobjašnjive osobne pakosti. Ili osvete, svejedno.

Obračun je počeo neobičnim Petričevićevim javnim istupima u kojima će istovremeno reći da se Meštroviću 'ljulja fotelja', ali i da 'nema namjeru smijeniti ga', no to ćemo pripisati njegovom neiskustvu u javnim nastupima, a onda je uslijedio i nešto konkretniji potez kada je blokirao imenovanje zamjenika ravnatelja kojega je - opet bizarno - istovremeno opisao kao sjajnog stručnjaka i dobrog čovjeka.

Uglavnom, atmosfera je poprilično zagađena…

SRIJEDA Štrajk

U Čistoći atmosfera navodno također nije bila sjajna, mada je cijela priča o najavljenom štrajku još od početka mirisala na dramolet: sindikati bi kao štrajkali, gradska vlast bi ih kao spriječila, a u stvarnosti je trebalo odraditi jedno dramatično prijepodne kako bi obje strane dobile što su željele.

Radnici koji su obustavili rad dobili su neveliku povišicu - jer, iskreno rečeno, ni sa sadašnjim plaćama definitivno nisu na dnu hranidbenog lanca - a garnitura iz Banovine u javnosti je mogla prezentirati da je efektno ugasila požar u gradskoj firmi a da istodobno zapravo nije popustila ni milimetra.

Kvragu, čak je i Bojan Ivošević s onim svojim mangupskim prilaženjem glavnom sindikalistu s rukama u džepovima, okružen desecima njegovih kolega, izgledao kao da je pronašao kakvu-takvu mjeru u svojim javnim postupcima. Mašala.

ČETVRTAK Dodatak

Dan nakon štrajka u čaši vode na vidjelo je ipak izašao jedan, za Ivicu Puljka dosta nezgodan podatak: nakon što je nekoliko dana zajedno s direktorom Čistoće tvrdio da 'nigdje u Hrvatskoj, a vjerojatno ni u svijetu' u kolektivnom ugovoru ne postoji inflacijski dodatak, odnosno obaveza da se plaće povećavaju kako inflacija skače, otkrilo se da baš takvu odredbu ima u svom vlastitom dvorištu. U kolektivnim ugovorima Prometa i Split parkinga.

E sad, problem je utvrditi je li gradonačelnik zajedno sa suradnicima svjesno govorio neistinu kako bi obmanuo sindikaliste, radnike Čistoće i javnost - pa tako uštedio lovu i usput prokazao šefove sindikata kao neupućene u vlastiti posao - ili je zbilja vjerovao u ono što govori. Kladili bismo se u ovo drugo, ali ruku u vatru baš i ne bismo stavili…

PETAK Šuta

Šef splitskog HDZ-a Tomislav Šuta, pak, nakon svih događanja u gradskim firmama kao da je pao s Marsa i kao da je potpuno nesvjestan situacije oko sebe. Taman kad se sve smirilo na povišicama od šest posto on je - kao 'privremeni upravitelj' Vodovoda i kanalizacije i na osnovu kolektivnog ugovora kojega je u tajnosti potpisao kad je već bilo jasno da prije ili kasnije odlazi iz ove tvrtke - lakonski i širokogrudno povećao plaće radnicima za respektabilnih 18 posto.

Šuta se na drastičnu povišicu odlučio čak i unatoč tome što nije ispunjen jedini konkretan uvjet kojega je on sam postavio: da se građanima poveća cijena vode. No očito se od Vodovoda već polako oprašta i procjenjuje da nema previše razloga za brigu.

Ima tko će platiti umjesto njega.

SUBOTA Ploča

A njegovi trogirski kolege - koji su čak i od ovakvog splitskog HDZ-a miljama niže i neotesanije - uspjeli su proizvesti sramotu čak i na protokolarnom uskršnjem darivanju građana: fotografije na kojima se vidi kako dijele građanima sirnice fotošopirali su tako da s njih izbrišu  natpis koji se koči na ploči iza njihovih leđa.

A na kojemu doslovno stoji: 'Sloboda rođena u krvi na zgarištima sela i gradova osvanula drevnom Trogiru 28. listopada 1944.'.

Nesretnici valjda nisu ni svjesni čega se srame.

Kao što nisu svjesni da bi se za koju godinu - a nekima se čini da je to vrijeme već odavno došlo - i njihovi tragovi postojanja u prostoru mogli na ovaj način sakrivati i predstavljati povod za sramotu.

Rekli bismo, s puno više osnova nego ono što su se ovog tjedna potrudili izbrisati.

NEDJELJA Morpurgo

Dobra vijest svakako je najavljeno ponovno otvaranje 'Morpurga' na Pjaci, najstarije hrvatske knjižare otvorene u kontinuitetu - makar nakon nekoliko godina koje je proveo zatvorenih vrata više ne bi trebao nositi tu titulu.

U ovaj prostor sada ulazi Tisak i to je po svemu sudeći direktna i poželjna posljedica micanja svih trafika iz strogog centra grada: posao i lova uvijek nađu put, kazat će kapitalisti. 

Pa i u sustavu s jasno određenim i strogim pravilima.

Što će se u 'Morpurgu' zbilja prodavati, sasvim je drugo pitanje. Zasad se kao izgledan scenarij čini mogućnost da udomi knjižaru oko koje će se izlijevati beskrajne emocije na društvenim mrežama.

I u kojoj će Splićani, kao i dosad, nastaviti ne kupovati knjige.

Vaša reakcija na temu