PREMINULA ČEKAJUĆI: Majka Splićanke nije dobila inkluzivni dodatak na koji je imala pravo, novac ostao državi

Gotovo da nema čovjeka kojemu u ostvarivanju nekog prava, bilo da se radi o gradskoj upravi ili državnoj, nije nedostajao jedan papir. Gubljenje živaca i vremena najčešće su najveće posljedice tromosti birokracije. Nažalost, ne i Splićanki čija je majka preminula, a nije dočekala pravo koje joj je pripadalo, inkluzivni dodatak. Novac je ostao državi. Onoj koja nije uspjela financijski olakšati njoj i njenoj obitelji život. I njen slučaj nije jedini.

Od početka ove godine, naime, stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku, jedinstvena novčana naknada koja objedinjuje dosadašnja četiri dodatka, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta te novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. I trebalo je zaista pomoći korisnicima i njihovim obiteljima. Udruge su se borile i izborile da osnovica za utvrđivanje inkluzivnog dodatka bude 120 eura. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu 432 eura, za četvrtu razinu 162 eura, a za petu razinu  138 eura. 

Zakon je čak uveo i žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Majka Splićanke S. M. je od siječnja čekala rješenje, u veljači je kćerka zvala Centar za socijalnu skrb da vidi u čemu je problem i je li možda ona nešto propustila.

Rekli su joj da se postupak pokreće po službenoj dužnosti i da ne treba ništa brinuti. Došao je i konac srpnja, rješenje nije stiglo. Nažalost, majka je preminula, a u kolovozu kada se kćerka obratila Centru zbog ostavinske rasprave, rekli su joj da nema pravo na taj novac. Vještačenje nije provedeno, majka je preminula prije nego je rješenje izdano.

- Ostala sam šokirana. Nismo dobili inkluzivni dodatak njihovom greškom, jer nisu stigli provesti postupak i ispisati rješenje. Nemaju dovoljan broj ljudi za taj posao, jasno. Ali, pola godine mi smo uskraćeni za nešto na što smo imali pravo! Da je i minimalna naknada, oko 1200 eura nam je, ne znam kako drukčije reći, ukrala država. Zbog njihove greške. Rečeno nam je i da nismo jedini. Ne krivim djelatnice i djelatnike, znam da kadra nema, ali, gdje je tu minimum pravde? - pita se. 

I nama je potvrđeno da je više korisnika preminulo tijekom postupka i da tu pomoći više nema. Nastala je pravna praznina, jer se rješenja izdaju na korisnika. To je osobno i neotuđivo pravo. 

Upitali smo Hrvatski zavod za socijalni rad kako riješiti pravnu prazninu koja ide na štetu obitelji korisnika. Rješenja po njima nema. Radi se, ponovimo, o osobama koje su imale pravo na inkluzivni dodatak i automatski se pokretao postupak.

- U slučaju da je korisnik doplatka za pomoć i njegu ili osobne invalidnine umro prije nego što je pokrenut postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, taj se postupak neće ni pokretati. 

Prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, su osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati. Dospjele novčane naknade, koje su bile priznate korisniku, a nisu mu isplaćene do smrti, nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje, a ako korisnik nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun, izuzev naknade za troškove stanovanja, koja ne ulazi u ostavinsku masu - šturi je odgovor.

Do sada je, kažu, obustavljeno ukupno 3189 postupaka utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, što onih pokrenutih po službenoj dužnosti, što po zahtjevu stranaka, a zbog nepostojanja pravnih pretpostavki za vođenje postupaka. Postupci nisu obustavljeni samo iz razloga smrti stranaka, navode,  već i iz drugih razloga, gdje same stranke odustaju nakon podnošenja zahtjeva. 

Sporost birokracije je tako opet naštetila najpotrebitija. Država je uštedjela na najpotrebitijima umjesto da je osigurala dodatan broj djelatnika koji bi rješavali zahtjeve.