Za najdalje pet godina novim načinom liječenja, za oko 30 posto pacijenata rak gušterače više ne bi bio nepobjediv, osim toga, neka istraživanja vezano za karcinome će također ući u klinike. Svi ovi fascinantni podaci i brojna istraživanja među kojima i pojedina ekskluzivno, mogla su se čuti na konferenciji 'Napredak u biomedicinskim istraživanjima'.
Novosti, rezultate najnovijih istraživanja, zaključke i poruke ove značajne međunarodne znanstvene konferencije koja je okupila više od stotine znanstvenika, akademika s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i znanstvenih centara iz 16 zemalja svijeta, prezentirali su prof. dr. Miroslav Radman (MedILS) i prof. dr. Igor Štagljar, s University of Toronto.
Profesor Štagljar je izdovio i da je u okviru konferencije prof. dr. Michel Desjardins, profesor na Odjelu za patologiju i biologiju stanica Sveučilišta u Montrealu, ekskluzivno predstavio rezultate svojeg najnovijeg istraživanja prema kojem Parkinsonovu bolest uzrokuje crijevna infekcija.
- Ako želite liječiti neku bolest, morate je razumijeti na molekularnom nivou, morate znati kako bi rekli Amerikanci, 'who's bad guy, who's good guy', znači morate razlučiti sve molekule u toj bolesti i znati ako je ova molekula loša, moramo je uništiti lijekovima, ako je neka molekula dobra, moramo je stabilizirati lijekom - slikovito je predočio profesor Štagljar.
Potom je vrlo entuzijastično i objavio kako se na konferenciji čulo nekoliko primjera koliko su nova dostignuća u istraživanjima dovela do toga da će vjerojatno u sljedećih tri do pet godina neka od njih već početi primijenjivati na pacijentima.
- Ono što je mene najviše fasciniralo je otkriće francuske kompanije, radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora na tzv. NK stanicama, 'natural killer cells'. Sve dosadašnje imunoterapije su radile na način da blokiraju receptore na T stanicama. Ali ova nova vrsta imunoterapije i novo antitijelo je pokazalo već u drugoj fazi kliničkih istraživanja da ima jako dobre rezultate, čak 30 posto bolji odgovor pacijenata nego što je to bilo prije - iznosio je profesor Štagljar.
Ponosan je i na činjenicu da su te rezultate predstavili prije mjesec dana na svjetskoj onkološkoj konferenciji u Chicagu i u Medilsu po drugi puta.
- Ono što je također izuzetno važno je otkriće mog kolege sa Sveučilišta u Torontu, pronašli su jedno novo antitijelo protiv jednog receptora na površini stanica gušterače i pokazali su da kad blokiraju taj receptor na površinama stanica da u biti uništavaju rak gušterače. Prema tome, to bi mogao biti novi način liječenja za skoro 30 posto svih pacijenata - otkrio je.
Podsjetio je i da je petogodišnje preživljenje pacijenata kojima je dijagnosticiran karcinom gušterače svega tri posto.
Kao primjer je naveo i Steve Jobsa.
- Znate svi koliko je uložio u liječenje, međutim umro je nakon godinu i pol. Prema tome, to je jedna ogromna stvar i ide u kliniku da bi producirali velike količine antitijela protiv tog proteina i to će brzo, ja bih rekao za 3 do 5 godina ući u kliniku - najavio je.
Na upit medija koji su najveći izazovi u znanosti, odgovorio je da je to uvijek kako pobijediti bolest.
- Kod nekih vrsta karcinoma mi smo već jako blizu izliječenju. Ako gledate karcinom prostate ili najlakše oblike karcinoma dojke, oni se liječe u preko 90 posto slučajeva za razliku od prije 20-ak godina kada je samo 6 posto pacijenata preživjelo. Prema tome, radimo pomake, ali se ne događaju jednako brzo kod svih tumora - rekao je.
Kako je kazao, kod nekih su dogurali daleko, kod nekih ne.
- Evo, karcinom gušterače je bio nepobjediv, ali mislim da ćemo zbog ovog novog otkrića bar 30 posto moći liječiti efikasno u sljedećih 5 godina - dodao je.
Istaknuo je i da je vrlo važna rana dijagnostika, te potkrijepio neumoljivom statistikom.
- Kada, primjerice, otkrijete karcinom pluća u prvom stadiju, preživljenje je negdje oko 69 posto, u drugoj fazi oko 38 posto, u trećoj oko 17 posto, a u četvrtom stadiju manje od jedan posto - naveo je.
Rana detekcija je dakle vrlo bitna, ali, kako je kazao, radi se o tome da pacijenti najčešće simptome dobivaju. Primjerice, ako se kašlje krv to je daleko doseglo.
- Treba raditi često preglede i imati dobre metode detekcije tumora - poučak je profesora Štagljara.
Profesor Radman je naveo kako mu se čini da će korist od ovih istraživanja kao kolateralna dobit biti da ćemo naučiti o fundamentalnoj normalnoj fiziologiji i biologiji čovjeka, puno više nego da se istraživanja rasprše.
- Momentalno se učimo više o tome kako normalni zdrav ljudski organizam funkcionira nego kako izliječiti bolest. To je dug proces tako da za mene biologa je sastanak sjajan. Jako puno učimo o tome kako relativno mali broj gena, oko 21.000, nema ih puno više nego u jednom malom crviću, te da od te relativno kompaktne informacije genetske dolazi do funkcioniranja organizma kompleksnog kao što je naš - opisivao je.
To se događa, nastavio je, zato što su produkti tih gena, proteini, sasvim različiti jedan od drugog.
- Možemo negdje ocijeniti da ima raznih funkcionalnih formi proteina, oko milijun. Iako ih na početku ima oko 20.000. To je meni fascinantno i u razumijevanju uzroka bolesti ipak je napredak znatan, posebno za Parkinsovu bolost i rak. Približavamo se onom prvotnom glavnom uzroku na koji treba djelovati da ne bi bilo posljedica. Do sada lijekovi djeluju na posljedice, a ne na uzrok. Zbog tog uspjeh nije spektakularan - obrazlagao je.