Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Aleksandar Topalović PREZENTIRANI FASCINANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Znanstvenici u Splitu iznijeli sjajne vijesti za oboljele od raka gušterače!

PREZENTIRANI FASCINANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Znanstvenici u Splitu iznijeli sjajne vijesti za oboljele od raka gušterače!

Ono što je mene najviše fasciniralo je otkriće francuske kompanije, radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora na tzv. NK stanicama, 'natural killer cells' - rekao je prof. dr. Igor Štagljar

Za najdalje pet godina novim načinom liječenja, za oko 30 posto pacijenata rak gušterače više ne bi bio nepobjediv, osim toga, neka istraživanja vezano za karcinome će također ući u klinike. Svi ovi fascinantni podaci i brojna istraživanja među kojima i pojedina ekskluzivno, mogla su se čuti na konferenciji 'Napredak u biomedicinskim istraživanjima'. 

Novosti, rezultate najnovijih istraživanja, zaključke i poruke ove značajne međunarodne znanstvene konferencije koja je okupila više od stotine znanstvenika, akademika s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i znanstvenih centara iz 16 zemalja svijeta, prezentirali su prof. dr. Miroslav Radman (MedILS) i prof. dr. Igor Štagljar, s University of Toronto.


Profesor Štagljar je izdovio i da je u okviru konferencije prof. dr. Michel Desjardins, profesor na Odjelu za patologiju i biologiju stanica Sveučilišta u Montrealu, ekskluzivno predstavio rezultate svojeg najnovijeg istraživanja prema kojem Parkinsonovu bolest uzrokuje crijevna infekcija. 

- Ako želite liječiti neku bolest, morate je razumijeti na molekularnom nivou, morate znati kako bi rekli Amerikanci, 'who's bad guy, who's good guy', znači morate razlučiti sve molekule u toj bolesti i znati ako je ova molekula loša, moramo je uništiti lijekovima, ako je neka molekula dobra, moramo je stabilizirati lijekom - slikovito je predočio profesor Štagljar.

Potom je vrlo entuzijastično i objavio kako se na konferenciji čulo nekoliko primjera koliko su nova dostignuća u istraživanjima dovela do toga da će vjerojatno u sljedećih tri do pet godina neka od njih već početi primijenjivati na pacijentima.

- Ono što je mene najviše fasciniralo je otkriće francuske kompanije, radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora na tzv. NK stanicama, 'natural killer cells'. Sve dosadašnje imunoterapije su radile na način da blokiraju receptore na T stanicama. Ali ova nova vrsta imunoterapije i novo antitijelo je pokazalo već u drugoj fazi kliničkih istraživanja  da ima jako dobre rezultate, čak 30 posto bolji odgovor pacijenata nego što je to bilo prije - iznosio je profesor Štagljar.

Ponosan je i na činjenicu da su te rezultate predstavili prije mjesec dana na svjetskoj onkološkoj konferenciji u Chicagu i u Medilsu po drugi puta. 

- Ono što je također izuzetno važno je otkriće mog kolege sa Sveučilišta u Torontu, pronašli su jedno novo antitijelo protiv jednog receptora na površini stanica gušterače i pokazali su da kad blokiraju taj receptor na površinama stanica da u biti uništavaju rak gušterače. Prema tome, to bi mogao biti novi način liječenja za skoro 30 posto svih pacijenata - otkrio je.

Podsjetio je i da je petogodišnje preživljenje pacijenata kojima je dijagnosticiran karcinom gušterače svega tri posto. 

Kao primjer je naveo i Steve Jobsa.

- Znate svi koliko je uložio u liječenje, međutim umro je nakon godinu i pol. Prema tome, to je jedna ogromna stvar i ide u kliniku da bi producirali velike količine antitijela protiv tog proteina i to će brzo, ja bih rekao za 3 do 5 godina ući u kliniku - najavio je. 


Na upit medija koji su najveći izazovi u znanosti, odgovorio je da je to uvijek kako pobijediti bolest.

- Kod nekih vrsta karcinoma mi smo već jako blizu izliječenju. Ako gledate karcinom prostate ili najlakše oblike karcinoma dojke, oni se liječe u preko 90 posto slučajeva za razliku od prije 20-ak godina kada je samo 6 posto pacijenata preživjelo. Prema tome, radimo pomake, ali se ne događaju jednako brzo kod svih tumora - rekao je.

Kako je kazao, kod nekih su dogurali daleko, kod nekih ne.

 - Evo, karcinom gušterače je bio nepobjediv, ali mislim da ćemo zbog ovog novog otkrića bar 30 posto moći liječiti efikasno u sljedećih 5 godina - dodao je.

Istaknuo je i da je vrlo važna rana dijagnostika, te potkrijepio neumoljivom statistikom.

- Kada, primjerice, otkrijete karcinom pluća u prvom stadiju, preživljenje je negdje oko 69 posto, u drugoj fazi oko 38 posto, u trećoj oko 17 posto, a u četvrtom stadiju manje od jedan posto - naveo je.

Rana detekcija je dakle vrlo bitna, ali, kako je kazao, radi se o tome da pacijenti najčešće simptome dobivaju. Primjerice, ako se kašlje krv to je daleko doseglo. 

- Treba raditi često preglede i imati dobre metode detekcije tumora - poučak je profesora Štagljara.

Profesor Radman je naveo kako mu se čini da će korist od ovih istraživanja kao kolateralna dobit biti da ćemo naučiti o fundamentalnoj normalnoj fiziologiji i biologiji čovjeka, puno više nego da se istraživanja rasprše. 

- Momentalno se učimo više o tome kako normalni zdrav ljudski organizam funkcionira nego kako izliječiti bolest. To je dug proces tako da za mene biologa je sastanak sjajan. Jako puno učimo o tome kako relativno mali broj gena, oko 21.000, nema ih puno više nego u jednom malom crviću, te da od te relativno kompaktne informacije genetske dolazi do funkcioniranja organizma kompleksnog kao što je naš - opisivao je.

To se događa, nastavio je, zato što su produkti tih gena, proteini, sasvim različiti jedan od drugog.

- Možemo negdje ocijeniti da ima raznih funkcionalnih formi proteina, oko milijun. Iako ih na početku ima oko 20.000. To je meni fascinantno i u razumijevanju uzroka bolesti ipak je napredak znatan, posebno za Parkinsovu bolost i rak. Približavamo se onom prvotnom glavnom uzroku na koji treba djelovati da ne bi bilo posljedica. Do sada lijekovi djeluju na posljedice, a ne na uzrok. Zbog tog uspjeh nije spektakularan - obrazlagao je.

Vaša reakcija na temu