FOTOGALERIJA: Prije dvije godine očišćena tvrđava Gripe opet je obrasla i puna otpada
Nažalost može se uočiti da se tvrđava i dalje redovito ne održava te se ponovo nakupila veća količina otpada uz naraslu visoku suhu travu koja se ne kosi - kaže dr. Kalilić
Navršava se dvije godine od volonterske akcije na tvrđavi Gripe prema projektu 'Čista i uređena tvrđava Gripe' dr. Joška Kalilića u kojoj se tvrđava unutar i izvan zidina očistila od više tona različitog otpada, suhog granja, visoke, suhe trave...
- Akcija čišćenja je otkrila brojna veća i manja oštećenja unutar i izvan zidina. Čak je otkriven i tajni tunel ispod istočnih zidina. Nažalost može se uočiti da se tvrđava i dalje redovito ne održava te se ponovo nakupila veća količina otpada uz naraslu visoku suhu travu koja se ne kosi. Divlji i agresivni pajaseni ('smrdljiva' stabla) ponovo su izrasla narušavajući zidine na brojnim mjestima. Grad Split je preko ovlaštene tvrtke i konzervatora započeo sa sanacijom ulaza u tvrđavu ali bi radove trebalo nastaviti i za ostale dijelove tvrđave - kaže dr. Kalilić.
Tvrđava Gripe proglašena je spomenikom kulture 1977. godine. Povjesničari smatraju da je tvrđava spasila grad Split od nekoliko osmanlijskih napada i pokušaja osvajanja Splita prije 350 godina jer je vojno pravilo u to vrijeme bilo da tko osvoji tvrđavu Gripe osvojio je grad Split. Hrabri Splićani ne samo da nisu dopustili da tvrđavu osvoji Turska vojska, već su je koristili da uspješno odbiju tri napada osmanlijske vojske u pokušaju osvajanja grada Splita. Tvrđava Gripe je bila prva vojarna u Splitu koju su branitelji osvojili u Domovinskom ratu.
- Budući da tvrđava Gripe ima veliki turistički potencijal, grad Split bi trebao formirati stručno povjerenstvo koje bi se sastojalo od povjesničara umjetnosti, arhitekta, arheologa, konzervatora, pravnika i predstavnika ovlaštene tvrtke za građevinske radove. To povjerenstvo bi trebalo izraditi detaljan plan kako bi tvrđava trebala izgledati u budućnosti. Veliki problem predstavljaju veliki borovi koji rastu na gornjem nasipu nagnuti prema vani ugrožavajući ljude i automobile jer se grane lome i padaju s velike visine kod jakog vjetra. Kod jake kiše odronjava se zemlja s kamenjem prijeteći ljudima i automobilima. Nasip zemlje visok 5-6 metara iznad gornjeg ruba bedema tzv. terrapiena je u obrambenim uvjetima imala svoju svrhu ali danas je više nema i čak predstavlja opasnost za ljude unutar i zvan zidina. Tu zemlju bi trebalo ukloniti i poravnati s gornjim rubovima bedema što bi omogućilo sigurnu i estetski uređenu šetnicu po rubnim dijelovima tvrđave za sve posjetitelje uz olakšano čišćenje i održavanje - smatra dr. Joško Kalilić.
