Problem izbjeglica mi bismo riješili na ovaj način...

Na Dalmatinskom portalu smo pokrenuli, pred izbore, serijal u kojem dalmatinske političare pitamo nacionalne teme. Prvo smo ih pitali kako bi se postavili kod problema izbjeglica iz Sirije. Evo odgovora...

JURE ŠUNDOV (HGS): Cijela Europa raspravlja o problemu izbjeglica, dok je ostatak svijeta, a posebno Amerika, indiferentan. Kao čovjeku, iskreno mi je žao patnje koju prolaze, a pred nama su brojna otvorena pitanja od integracije, ciljeva izbjeglica u smislu hoće li ostati ili su privremeno ovdje. S obzirom da je Domovinski rat bio u neposrednoj prošlosti, pomislim da smo mi Hrvati tako odlazili, tko bi obranio Hrvatsku? Ali, kažu ljudi da ne podržavaju ni jednu zaraćenu stranu u svojoj zemlji i da su im životi ugroženi. Izbjeglicama svakako treba pomoći, ali ovo je jedno od težih pitanja pred nama i Europom. Ne možemo biti srca kamena, pomoći valja, ali istovremeno moramo biti razboriti i misliti na potencijalnu opasnost za sigurnost da ne stvorimo neke druge probleme.Ne bih osuđivao Njemačku zbog zatvaranja granica, moramo biti svjesni da su oni i primili najviše izbjeglica.

SRĐAN GJURKOVIĆ (HNS): Izbjeglička kriza nije nastala jučer. Mađarski zid i makedonski odnos prema izbjeglicama potencirali su tu temu, ali ne zaboravimo da godinama u Italiju dolaze stotine tisuća ljudi iz Afrike, dok ih je u Turskoj više od milijun. Problem je što se te zemlje više ne mogu samostalno nositi s tom situacijom, a izbjeglice su krenule prema Njemačkoj i sjeveru Europe u zemlje u kojima očekuju bolje uvjete za život i rad. Hrvatska nije njihova destinacija, ali ako itko mora imati razumijevanja i solidarnosti prema njima onda smo to mi čiji su brojni građani osjetili svu težinu života daleko od svoga doma. Humanost i ljudski obzir, a onda nacionalna sigurnost trebaju biti prioritet i mislim da unatoč raznim komentarima za sad djelujemo bolje i pripremljenije od brojnih zemalja u okruženju. Istina, naša uloga je prije svega prihvat i tranzit prema drugim zemljama Europske unije, ali nažalost zemlje EU-a ne djeluju koordinirano i to ukazuje da nisu ni spremne za ovo što se događa. Krizne situacije najbolje ukazuju na probleme u kojima se nalazi EU i nadam se da će se iz ovoga izvući pouke. Krizu ne možemo riješiti sami, ne možemo do kraja predvidjeti ni što će se događati u narednom razdoblju, ali možemo svoju ulogu odraditi maksimalno dobro, štiti interese i sigurnost svojih građana, ali ne zaboraviti da su oni koji dolaze velikom većinom ljudi u potrebi.

JOSIP MONTERISI (REFORMISTI): Što se tiče problema izbjeglica naš stav je da Hrvatska treba pomoći, ali u skladu sa zakonom. Znači, dozvoliti ulazak, evidentirati i popisati svakog tko uđe u zemlju, omogućiti slobodan tranzit preko Hrvatske i upućivati u zemlju odabira izbjeglica i pritom paziti na sigurnosnu komponentu. Također, Hrvatska mora maksimalno surađivati s drugim zemljama koje su pogođene s ovim problemom, te kao članica Europske unije prihvatiti i kvotu broja izbjeglica koja se dogovori. Treba točno utvrditi radi dobivanja azila da li se radi o političkim ili ekonomskim azilantima, te ove potonje treba vraćati. Ne treba zaboraviti da se i Hrvatska prije 25 godina u Domovinskom ratu suočila s valom izbjeglica te da nam je mnogo značila pomoć koja je pružena tim ljudima.

IVO MILIĆ (HKS): U Hrvatsku su ušle prve tisuće izbjeglica. Oko naše zemlje zatvaraju se granice, podižu zidovi i blokiraju željeznice pa je u ovom trenutku nejasno hoće li itko željeti prihvatiti višak izbjeglica kojima Hrvatska nema što ponuditi. Dio odgovornosti svakako leži na Bruxellesu iz kojeg se slalo poruke koje očito nemaju podršku svih država članica. Brojne države članice nisu bile spremne na takvo nasilno poticanje useljeništva s europske razine. Ograde i zidovi stoga nisu izraz mržnje prema izbjeglicama, nego jasna poruka Bruxellesu da su migracijske politike koje EU provodi promašene i da nemaju podršku europskih građana.

Svaka reakcija s Hrvatske strane nažalost je zakašnjela, te će predstavljati samo vatrogasnu mjeru koja se, zbog povećane sigurnosne prijetnje u ovim kaotičnim uvjetima u kojima nije moguće provesti primjerenu kontrolu, vrlo lako može obiti o glavu građanima Republike Hrvatske.

Jedino što Hrvatska sada može učiniti jest primiti onoliko izbjeglica koliko uistinu može te im u određenom periodu omogućiti život dostojan čovjeka, umjesto da pred Europskom unijom glumimo velike dobročinitelje pa ih se pusti na ulicu i prepusti da se bave kriminalom.

ANTE PRANIĆ (NEZAVISNA LISTA MLADIH): Problem Bliskog istoka uzrokovan djelovanjem ISIL-a je problem međunarodne zajednice i svjetskih sila, ali ipak se taj problem najviše trenutno manifestira na području srednje Europe. Ako se proširi djelovanje ISIL-a možemo očekivati još veći nekontrolirani pritisak izbjeglica što može uzrokovati smanjenje stabilnosti, ali i mnoge političke trzavice između susjednih država Europske unije koje u nedostatku bilo kakvog plana prebacuju 'vrući krumpir' jedna na drugu. Potrebno je što hitnije sazvati Nacionalno vijeće na čelu s predsjednicom u kojoj će biti zastupljene sve političke opcije, inače će se i ovaj problem u Hrvatskoj ispolitizirati za vrijeme nadolazeće kampanje što može uzrokovati povećanje govora mržnje, netrpeljivosti i netolerancije.