PRODOR NA ISTOK Na današnji dan prije 80 godina Hitler je napao Sovjetski Savez

Vođa Trećeg Reicha Adolf Hitler na današnji je dan prije 80 godina pokrenuo Operaciju Barbarossa, veliki napad njemačke oružane sile na Sovjetski Savez. Premda je Josif Visarionovič Staljin imao pregršt obavještajnih podataka kako se Njemačka sprema udariti na istok, nije reagirao ne želeći izazivati moćnog saveznika s kojim je 1939. raskomadao Poljsku. 

Staljin je Hitlera opskrbljivao strateškim materijalima, a Nijemci su uzvratili transferom vojne tehnologije. Krajem 1939. SSSR napada Finsku nakon što je odbijen ultimatum za proširenjem 'sigurnosne zone' kod Lenjingrada i u Kareliji. 

Staljin je udario moćnim snagama oskudno opremljene finske trupe. Doživio je katastrofu, Zimski rat potrajao je puno duže nego što je planirao, a vojska se pokazala nedorasla izazovima modernog ratovanja, što ne čudi jer je koju godinu ranije obavljena velika čistka višeg zapovjednog kadra. Nema sumnje da je podbačaj Staljina u ratu s Fincima ohrabrio Hitlera, koji je prodor na istok najavio u svom manifestu Mein Kampf. 

Tijekom 1940. Hitler je u brzom pohodu osvojio Dansku i Norvešku, Belgiju, Nizozemsku i Francusku i izbio na La Manche. Nakon nevjerojatne evakuacije više od 300 tisuća savezničkih vojnika iz Francuske, uslijedila je bitka za Britaniju, prvi Hitlerov poraz. 

Za to vrijeme Staljin nije stajao besposlen. Nakon Finaca, na udar su došle baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva, a potom i Besarabija i Sjeverna Bukovina. Rumunjska, vrlo bitna Njemačkoj zbog isporuke nafte, neophodne za pokrete oklopnih trupa, stavila se pod Hitlerovu zaštitu, a Silama osovine uskoro pristupaju i Mađarska i Bugarska. 

Situaciju je dodatno usložila ambicija Benita Mussolinija da Italija obnovi Rimsko Carstvo. Deset dana prije kapitulacije napada Francusku, a koncem listopada 1940. pokreće ofenzivu na Grčku. Mussolini u ratu s Grcima doživljava katastrofu i gotovo gubi pozicije u Albaniji. Hitler se odlučuje pomoći kolegi diktatoru i u Afriku šalje svoje tenkove i generala Erwina Rommela, koji će toliko impresionirati neprijatelje da će mu nadjenuti nadimak Pustinjska lisica. 

Prije napada na SSSR, Hitler je trebao riješiti situaciju na južnom krilu. Rommel je u prvih par mjeseci afričke kampanje potjerao Britance prema granici s Egiptom, a Jugoslavija i Grčka u travnju padaju nakon svega nekoliko tjedana kampanje. Sve trupe predviđene za Direktivu 25 (Jugoslavija) i Operaciju Marita (Grčka) nisu ni upotrijebljene, već su upućene na početne položaje za Operaciju Barbarossa. 

Hitlerova strategija temeljila se na brzom prodoru četiri oklopno-mehanizirane grupe, tj. armije ka Lenjingradu, Moskvi i Kijevu. Prodor njemačkih Panzera duboko u sovjetski teritorij u prvim tjednima rata bio je spektakularan. Na sastanku s finskim maršalom Mannerheimom sredinom 1942., Hitler je govorio o više od 10 tisuća uništenih sovjetskih tenkova. 

Ruski gubici bili su zastrašujući. U nekoliko masovnih opkoljavanja, Staljin je izgubio na stotine tisuća vojnika. Prvih nekoliko tjedana vođa Sovjeta nije se pojavljivao u javnosti. U dubokom šoku gledao je kako Hitlerovi tenkovi razbijaju njegove armije. Te 1941. Rusima nije pomogla ni brojčana nadmoć u ljudstvu, a ni superiorni tenkovi, poput legendarnog T-34 ili neuništivog KV-1. 

Za dva mjeseca, grupa armija Sjever stigla je do Lenjingrada i stavila ga pod opsadu koja je trajala sve do početka 1944. godine. Hitler je najprije htio zauzeti Lenjingrad, a onda ga temeljito srušiti, no od tih planova odustao je kada je tenkove poslao ka jugu. U rujnu je kod Kijeva zarobljeno 600 tisuća vojnika Crvene armije i Nijemci su konačno bili spremni za završni napad na Moskvu na koju Hitler šalje tri oklopne armije. 

Unatoč spektakularnim akcijama i osvajanju velikog teritorija, njemačke oružane snage u lošem su stanju dočekale prodor ka Moskvi. Gubici su bili veliki, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, a najgore je tek dolazilo. Napredovanje ka Moskvi najprije je usporila rasputica - kišna sezona koja je puteve pretvorila u mulj i onemogućila kretanje vozila, a potom je zahladilo. 

Zima 1941. bila je jedna od najhladnijih, a njemačke trupe nisu uopće bile opremljene zimskom odjećom. Na niskim temperaturama kvarila se vojna oprema i većina tehnike je bila neupotrebljiva. Hitler je u rat sa Sovjetima ušao uvjeren kako će do zime sve biti gotovo i kako će se Staljinovo carstvo raspasti kao kula od karata pod prvim napadom Wehrmachta. Njemačka vojska nije imala potrebnu logistiku za enormne dimenzije ratišta u Sovjetskom Savezu, a još manje proizvodnju potrebnu za zamjenu gubitaka. 

I strateški je napad na SSSR bio teški promašaj. Sve dotadašnje uspjehe Hitler je temeljio na konceptu Blitzkriega, munjevitog ratovanja s dubokim prodorima oklopnih snaga u pozadinu neprijatelja. Teritorij Sovjetskog Saveza nije bio prikladan za takav rat jer su Nijemci, napredujući na istok, širili umjesto smanjivali bojište. Blitzkrieg prvih mjeseci rata u Sovjetskom Savezu uskoro će zamijeniti rat iscrpljivanja koji Nijemci nikako nisu mogli dobiti. 

Značajno oslabljene dotadašnjim gubicima, Hitlerove oklopne divizije krenule su ka Moskvi. Operacija Tajfun ispočetka je napredovala solidno. Zaleđena zemlja omogućila je kretanje vozila i tenkova, no otpor Sovjeta pred Moskvom bio je sve jači. 

Početkom prosinca, nekoliko izvidničkih postrojbi stiglo je toliko blizu ruske prijestolnice da su kroz dalekozore mogli ugledati bljesak kupola Kremlja, no Nijemci za konačno zauzimanje Moskve jednostavno nisu imali potrebne snage. 

Staljin je 5. prosinca pokrenuo veliku ofenzivu koja je njemačke trupe u panici potjerala stotinama kilometara od glavnog grada SSSR-a. Snage maršala Georgija Žukova razbile su Wehrmacht zahvaljujući svježim trupama iz Sibira koje su prebačene s Dalekog istoka nakon što je Staljin dobio pouzdane informacije kako su se Japanci ipak odlučili za takozvanu južnu strategiju, odnosno, osvajanje naftom bogatih područja Indonezije i Bornea. 

Bio je to neslavan kraj operacije Barbarossa, a ujedno i početak kraja Sila osovine. Hitler je u pola godine izgubio Staljina kao saveznika i objavio rat SAD-u, najvećoj industrijskoj sili svijeta.