PROJEKT SOLAR Marin Krstulović o mjerenju broja stanovnika gradske jezgre Dubrovnika internim popisom

Javna kampanja 'Sunčani Varoš sretnih stanovnika' provodi se u svrhu približavanja stanovnicima Grada Splita i široj javnosti pogodnosti uspostave novog modela javno-civilnog partnerstva kod (su)upravljanja društveno kulturnim centrom u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita koji za cilj ima jačati poziciju organizacija civilnog društva kod kreiranja kulturnog, umjetničkog, društvenog programa. Kao dobar primjer prakse, sinergijom učinaka EU Projekta 'PROJEKT SOLAR - SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita' (UP.04.2.1.07.0150) nadaju se multipliciranju ideje društveno kulturnih centara u centru Splita i da će pozitivno utjecati na sestrinske i bratske organizacije civilnog društva koje potiču progresivne promjene u nastojanju da unaprijede i poboljšaju procese kreiranja programa sa (i za) gradske kotareve, njihove stanovnike, ali i šire građane. U sklopu DKC-a SOLAR Marin Krstulović održao je forum na temu 'Mjerenje broja stanovnika gradske jezgre Dubrovnika putem internog popisa stanovništva'. Više o tome u nastavku...

Zašto ste i kako radili popis stanovništva?

Išli smo u izradu Plana upravljanja, dokumenta koji se trebao baviti upravljanjem (spašavanjem) našeg doma. Svi smo bili uvjereni u netočnosti službenih podataka (prevelik broj ljudi na biračkom popisima) te smo se složili da je prije svega potrebno spoznati realnu demografsku situaciju kako bismo gradili priču na zdravim temeljima. Kako Zavod za obnovu Dubrovnika nije imao dovoljna financijska sredstva za popis, stanovnici su se javili da će volontirati kao popisivači jer ne koštaju, a i najbolje poznaju situaciju u susjedstvu. Sanja Klempić Bogadi je napravila demografski dio, dok su Jana Vukić i Ognjen Čaldarović napravili sociološki dio upitnika. Tako smo završetkom popisa dobili dvostruke podatke o stanovništvu i uvjetima života koje su obradili gore navedeni autori u Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika: sociološko-demografska studija / Sanja Klempić Bogadi, Jana Vukić, Ognjen Čaldarović, ZOD, Dubrovnik, 2018. Kako bi se podaci mogli uspoređivati, područja stare gradske jezgre koja su se popisivala, podijelili smo isto kao i u državnom popisu - samo smo mi za popisivače uzeli stanovnike toga područja da bismo izbjegli lažne prijave. Autori su kroz intervjue s građanima pohvatali specifičnosti, educirali nas o načinu provođenja popisa, bili potpora prilikom popisa te dali sve od sebe prilikom analize podataka a kako bi dobili što bolju studiju, na čemu im zahvaljujem.

Kakav je bio odaziv i na koje probleme ste nailazili?

Odaziv je bio odličan jer je postojao viši cilj, a i susjedu kad ti zvoni, ne zatvaraš vrata ispred nosa.

Neki od problema s kojima smo se susretali su sljedeći:

- 22 osobe nisu htjele odgovarati na upitnik

- vlasnici apartmana čuli za popis te se pokušali lažno prijaviti. Problem smo rješavali kontrolnim pitanjima u upitniku koja su se morala slagati kao i dopisivanjem rečenice 'Ne živi!' na popisnicu

- u Gradu je velik broj apartmana gdje su vlasnici tvrdili da su stalni stanovnici, a nisu - već se prijavljuju od straha kako ne bi izgubili neke od rijetkih pogodnosti (iznajmljivanje u domaćinstvu, parking, veći novac za novorođenče).

Što su pokazali rezultati?

Pokazali su nastavljanje trenda pada od popisa 1961. Pad se ubrzava te imamo demografsku 'katastrofu', naročito zbog gubitka reproduktivnog stanovništva. Smanjenje između državnog 2011. i lokalnog popisa 2016. godine od 559 stanovnika odnosno 26% manje ljudi, što se u prosjeku izgubi u 10 godina. Gubitak ljudi je u proporcionalnom odnosu s brojem kreveta koji se iznajmljuju.

Podaci su nam pokazali i da prema popisu 2016. imamo 1557 stanovnika svih dobi dok npr. 2018. imamo samo 1971 birača u kotaru, što je jasno ukazalo na lažne prijave! Dalje, na jednu mladu dolaze tri starije osobe, živimo u samačkim kućanstvima. Zanimljiv podatak je i da nam glavni prihod nije turizam, ali i da 62% stanovnika krpa kraj s krajem. Među nama nažalost žive i ljudi koji u 21. stoljeću nemaju kupaonicu.

Postoji doseljavanje, ali u manjem broju, tako da se negativni demografski trendovi nastavljaju.

Osim negativnih stvari pokazali su da građani vole svoj Grad te su dali prijedloge kako poboljšati životnu situaciju, od kojih je poboljšanje demografske situacije od 'životnog' značaja.

Koje su prednosti lokalnog naspram državnog popisa?

Lokalni popis rade ljudi kojima je puno više stalo da se dobiju pravi podaci jer se radi o njima. Puno veće je povjerenje stanovnika kao i nelagoda prilikom pružanja lažnih podataka. Nemogućnost je i lažnog prijavljivanja kao putem interneta. Osim čistog brojanja stanovnika, lokalni popis putem specifičnih pitanja kojih nema u državnom omogućuje puno više informacija bitnih za stanovnike. Ukratko, u preciznosti bi lokalni popis usporedio sa skalpelom dok državni sa sjekirom.

Kakva je danas situacija s populacijom, kako smanjiti depopulaciju i namjeravate li raditi novi popis?

Danas je situacija sigurno lošija nego kad je popis proveden 2016. Naša populacija ima veliki postotak starijih koji su nastradali i od prodaje, ali i od COVID-a te starosti. Dosadašnji državni popisi pokazuju godišnji gubitak oko 5% stanovništva te sad čekamo rezultate državnog popisa iz 2021. kako bismo mogli dobiti usporedbu.

Depopulacija će se nastaviti sve dok ne izračunamo nosivi kapacitet i odredimo održivi broj stanovnika potrebnih u svrhu 'Živog Grada', a ne bankomata. Potrebno je izmijeniti Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Naravno i uvesti fleksibilne stope na iznajmljivanje apartmana, jer nije isto babi koja daje sobu u najam i 'mutnom' investitoru s velikim brojem jedinica, a kojem Grad služi samo kao izvor zarade bez ikakve pozitivne važnosti za život zajednice. Svakako treba i javno i lako dostupno objaviti podatke o vlasništvu nekretnina.

Treba konačno krenuti i s gradskim stambenim fondom koji služi za obnavljanje i otkup, a u službi dostupnog stanovanja za sve stanovnike.

Zaključno, ako želimo točnija kretanja i podatke, 2022. stanovnici moraju provesti novi popis. Sad nam je to glavni cilj, a građani su kao i uvijek spremni, jer nemaju drugog doma!

EU projekt 'PROJEKT SOLAR - SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita' (UP.04.2.1.07.0150), čiji je nositelj umjetnička organizacija IKS Festival uz partnere Grad Split, Udrugu stanovnika povijesne jezgre grada Splita 'GET' i Splitsko-dalmatinsko društvo za celijakiju, financiran je bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.816.076,50 kuna (15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i 85% iz Europskog socijalnog fonda) u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.