Splitski Trgovački sud donio je drugu nepravomoćnu presudu u slučaju tužbe Prometa protiv pulske Pente. Za razliku od prvog puta, presuđeno je u korist Puljana pa Promet neće dobiti 1,3 milijuna eura, koliko su tražili zbog nefunkcionalnog sustava naplate i kontrole karata BusCard, već će morati platiti 345 tisuća eura parničnog troška, dakako, ako ovakva presuda opstane na drugom stupnju.
Tužbu je Promet podnio još u travnju 2013. godine. Naveli su kako se ugovorom iz svibnja 2008. godine tuženik obavezao isporučiti, montirati i pustiti u rad sustav te mu je za to trebalo biti plaćeno 11,6 milijuna kuna s PDV-om. Zaključena su i dva aneksa 2008. i 2009. godine prema kojima je sustav najkasnije do kraja listopada 2009. trebao biti pušten u rad, što se nije dogodilo.
Promet je angažirao sudskog vještaka za telekomunikacije koji je u svom mišljenju iz rujna 2011. naveo kako Penta nije u cijelosti izvršila obveze iz ugovora i aneksa te da isporučeni sustav ima niz nedostataka.
U postupku osiguranja dokaza drugi je vještak izvršio pregled kompletnog sustava te utvrdio brojne nedostatke, među ostalim, konstatirano je i kako pojedini nedostaci omogućavaju zlouporabu sustava, odnosno, ostvarivanje neosnovane financijske koristi. To se prvenstveno odnosilo na beskontaktne MIFARE kartice s niskom razinom zaštite. Vještak je ocijenio kako najslabiju kariku isporučenog sustava.
U tužbi se dalje navodi i kako je Promet pozvao Pentu da otkloni nedostatke, ali da to nisu učinili. Iz njihovog dopisa iz ožujka 2013. zaključili su kako tuženik ni ne želi otkloniti nedostatke. U Prometu su konstatirali da je, s obzirom na brojne nedostatke automatske naplate i kontrole karata, sustav potpuno neupotrebljiv pa je u travnju 2013. ugovor jednostrano raskinut. Od suda je zatraženo da se donese presuda kojom će se naložiti Penti da vrati uplaćenih 10,2 milijuna s pripadajućim kamatama.
Penta je u cijelosti osporila tužbu kao neosnovanu. Naveli su kako je netočno da je cjelokupni sustav neupotrebljiv jer ga Promet od isporuke svakodnevno koristi. Izračunali su i kako je Promet platio 580 tisuća kuna manje za isporučenu opremu. Istaknuli su i da je nastupila zastara potraživanja, što je sud odbio jer su stranke pokušavale pronaći nekakvo rješenje i nakon datuma kojim je trebalo ispuniti ugovorne obveze.
Požalili su se i kako im je izvršenje obveza onemogućeno promjenom uprave Prometa i zapošljavanjem novog voditelja informatike koji je izbjegavao kontakte s Pentom.
Zastupnik pulske tvrtke naveo je da se sve to događalo nakon što je za gradonačelnika Splita izabran Željko Kerum. Ukinut im je pristup sustavu. Održan je niz sastanaka koji nisu donijeli konkretne rezultate. Potom je došlo do prekida razgovora koji su obnovljeni nakon što je 2013. godine u Banovinu stigao novi gradonačelnik Ivo Baldasar.
U ponovljenom postupku sud je odlučio provesti dodatno vještačenje radi utvrđivanja točnog razmjera ispunjenja obveze tuženika te korištenja isporučene opreme tužitelja, što je na koncu i odredilo ishod ovog postupka.
Utvrđeno je kako je Promet platio Penti 87,93 posto ugovorene cijene i kako je u više navrata tuženik onemogućen od strane tužitelja u ispunjavanju svojih ugovornih obveza i prilagodbi sustava do njegovog dovršenja u cijelosti, odnosno, da je više puta na inicijativu tužitelja dolazilo do prekida suradnje. Sud je zauzeo stajalište da Promet nema pravo na sniženje cijene za isporučeni sustav koji je dovršen do razine 92 posto, a čak i kada bi imao pravo na sniženje cijene, ono zasigurno ne bi prelazilo iznos od 4 posto ugovorene cijene, koliko je Promet manje platio Penti.
'Slijedom svega, prema stajalištu ovog suda tužbeni zahtjev tužitelj je neosnovan u cijelosti te ga je stoga trebalo odbiti', stoji u presudi.