Prometni stručnjak o tragediji na Viru: 'Struka relativizira krivnju vozača'

Zbog lošeg prometnog planiranja i bespravne gradnje stanje na glavnoj cesti u Viru, kojemu tijekom ljetne sezone broj stanovnika s 3000 poraste na gotovo 70.000, kaotično je. Cesta je prometno preopterećena, uz to bez nogostupa (osim stotinjak metara u središtu). Česta su prometna zagušenja kao i ugroze pješaka.

No to stanje, ustvrdio je prometni stručnjak Željko Marušić na Autoportalu, ne može biti uzrok užasne nesreće koja se 17. kolovoza 2024. oko 23.40 dogodila na Putu Lozica koji centar otoka spaja sa zaseocima Lozice i Torovi, kad je 29-godišnjak Fiat Puntom, u teško alkoholiziranom stanju (1,75 promila), teško kršeći ograničenje brzina od 50 km/h i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (čl. 53. i čl. 51. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama) pokosio peteročlanu obitelj, pri čemu je 24-godišnja majka poginula te su otac i dvoje djece teško ozlijeđeni (trogodišnje dijete životno ugroženo). On smatra da ne može čak biti ni olakotna okolnost. 

'Vozač je primarno odgovoran jer da je vozio bez utjecaja alkohola, poštivao ograničenje brzine te dodatno prilagodio uvjetima - nesreća se sigurno ne bi dogodila. Bez obzira na prometnu situaciju, odgovornost je uvijek na vozačima koji su u prometnim situacijama 85-postotno krivi za prometne nesreće. Cesta sudjeluje s 10 posto i vozilo s pet posto. Loše je što 'prometna struka' naglašavanjem negativnog utjecaja prometne infrastrukture (nedostatak nogostupa, loša vidljivost) relativizira i umanjuje utjecaj vozača te iz cehovskih i privatnih interesa promiče pogrešnu politiku sigurnosti cestovnog prometa (podjednaki utjecaj - po 33 posto, vozača, prometnica i vozila na nastanak prometne nesreće).

Ta se teza uporno iz znanstvenih krugova gura već više od dva desetljeće i jedan je od razloga što u Hrvatskoj u cijelom tom razdoblju, bez relativnih pomaka nabolje, na cestama imamo iz godine u godinu 60-ak posto više poginulih od prosjeka Europske unije', istaknuo je. 

Analizirajući virsku prometnu tragediju 'prometni stručnjaci', smatra, ponovno zagovaraju tu, kako ju je opisao pogrešnu i štetnu tezu. Istaknuo je kako se egzaktno može dokazati sljedećim:

'Kad bi svi vozači na postojećoj virskoj cestovnoj infrastrukturi dosljedno poštivali ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (da se vozač u svakoj situaciji, pred svakom preprekom na koju naiđe, može sigurno zaustaviti…), nitko nikad ne bi stradao.

Kad bi kvalitetno riješili prometnu infrastrukturu, a utjecaj vozača i prometnica na nastanak nesreće bio jednak, tada bi po prethodnom modelu dobra prometnica mogla natkompenzirati utjecaj najlošijeg vozača i spriječiti nesreću. To je nemoguće jer bi na kvalitetnom i osvijetljenom nogostupu vozač koji drastično krši ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima, usto vozi teško alkoholiziran, mogao prouzročiti i goru prometnu tragediju od aktualne virske', napisao je.

Smatra kako je guranje pogrešnih i tendencioznih prometnih teza loše. Pojasnio je i zašto.

'Opterećene prometnice bez nužnih nogostupa kao posljedica nepropisne, a legalizirane gradnje prisutne su diljem Hrvatske. Lošiji je i opasniji primjer državna cesta D-8 - Jadranska magistrala - od Splita do Makarske, posebice dionica od Medića do Piska, koja je poprište svakodnevnih jurnjava brzih motocikala te je stradavanje pješaka, možda i goreg intenziteta nego aktualni virski slučaj samo pitanje vremena. Sličnih opasnih dionica ima na svakom otoku…

Stanje je izravno nerješivo. Treba kombinirati izgradnju novih i kvalitetnih poveznica i rješavanje ponajprije uspornicima i radarskim kamerama pitanje sigurnosti cestovnog prometa na postojećim opterećenim dionicama bez nužnih nogostupa, kako je napravljeno, uz nužni negativan utjecaj na protočnost, sigurnost i pouzdanost automobila na državnoj cesti Omiš - Tugare - Žrnovnica.

Iz cehovsko-interesnih i političkih razloga stvara se pogrešna i tendenciozna slika kako su za tragične nesreće podjednako krivi loši vozači i nesigurne prometne dionice, što potiče pogrešnu politiku prevencije i prometne sigurnosti. To je jedan od ključnih razloga zbog kojih je Hrvatska trenutačno pri samom dnu prometne sigurnosti u Europskoj uniji.

Posredno umanjivanje utjecaja vozača koji teško krše prometne propise potiče pogrešnu politiku prometne sigurnosti i porazne statistike stradavanja na cestama', iznio je. 

Stava je kako se sigurnost cestovnog prometa na Viru i sličnim prometnim lokacija učinkovito može i treba rješavati. Predložio je sljedeće mjere:

'Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, ponajprije postavljanjem radarskih kamera na sva opasna mjesta te policijskim pokrivanjem ostalih dionica.

Slijedno postavljati vibracijske i profilne poprečne uspornike na dionice na kojima se sukobljavaju prometni tokovi vozila (motornih i nemotornih) i pješaka.'