Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Unsplash PROPISIVALE LIJEKOVE ZA NAGRADU Osuđene splitske liječnice za primanje mita od tvrtke Farmal

PROPISIVALE LIJEKOVE ZA NAGRADU Osuđene splitske liječnice za primanje mita od tvrtke Farmal

Moraju platiti i sporednu novčanu kaznu te imovinsku korist od kaznenog djela

Splitske liječnice opće medicine Milka Paradžik i Željka Filipović osuđene su nepravomoćno na zagrebačkom Županijskom sudu za kazneno djelo primanja mita. Dobile su po godinu dana uvjetno s rokom kušnje od četiri godine, a izrečena im je i sporedna novčana kazna od 90 dnevnih dohodaka, što za Paradžik iznosi 35.400 kuna, a za Filipović 14.400 kuna. 

U roku od 15 dana od pravomoćnosti presude moraju uplatiti u državni proračun imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom, Paradžik 26.336,37 kuna, a Filipović 22.349,42 kuna. Sud ih je obavezao i da plate troškove kaznenog postupka u iznosu od 15 tisuća kuna svaka. 

U presudi se navodi da su liječnice od 2009. do studenog 2012. u cilju ostvarivanja što većeg prometa lijekova iz ponude trgovačkog društva Farmal pristale uzeti ponuđene nagrade pa je tako Paradžik kao liječnica primarne zdravstvene zaštite primila nagradu u vidu uplate na žiro račun u iznosu od 8.536,37 kuna, bonova vrijednih najmanje 3.800 kuna te plaćenih putovanja i posjete tvornice lijekove u Istanbulu vrijednih 14 tisuća kuna. 

Filipović je, pak, kao liječnica primarne zdravstvene zaštite od Farmala primila nagradu u vidu uplata na žiro račune od ukupno 18.351,48 kuna te plaćenih troškova kupovine sanitarne galanterije u trgovačkom društvu Kragić u iznosu od 3.997,95 kuna. 

Suprug optužene Željke Filipović naveo je pod punom moralnom i kaznenom odgovornosti da nikada nije primila mito, niti naplatila zdravstvenu uslugu. Kazao je i da potječe iz radničke obitelji, kršćana i katolika i da je odgojena u tom duhu. 

Supruga mu je otišla u mirovinu 2018. Najprije je radila kao zaposlenica Doma zdravlja, a onda je 1999. sklopila ugovor s HZZO-om kao koncesionar. Općenito mu je poznato da su je posjećivali suradnici farmaceutskih kuća, ali ne zna o tome ništa konkretno. No, siguran je da nitko od njih nije mogao ponuditi bilo kakvu nagradu za propisivanje lijekova jer bi taj letio iz ordinacije. 

Ustvrdio je i kako njegova supruga nikada nije primila nijedan bon bilo kojeg trgovačkog centra. Supruga ga je pitala može li kao privatnik primiti novac na temelju ugovora o djelu s farmaceutskom kućom. On kao diplomirani pravnik nije vidio nikakve pravne zapreke. Isto joj je kazala i knjigovođa. Za uplate je postojao ugovor, isporučena usluga te su plaćene sve obveze prema državi i zdravstvenom i mirovinskom osiguranju pa on ne vidi ništa nepravilno ili nezakonito. 

Naveo je i da mu supruga nikada nije otišla ni na jedan kongres, seminar ili neko slično putovanje, premda joj je i to nuđeno. Što se sanitarne galanterije tiče, nije vidio da je to doneseno u kuću, a kako se brine o svim tehničkim stvarima u stanu, to bi sigurno vidio i primijetio. Godinama poznaje i drugu optuženicu Milku Paradžić. Znajući njenu obiteljsku situaciju i milje iz kojeg dolazi, svjedok je sa sigurnošću ustvrdio kako nikada ne bi takvo nešto učinila. 

Daniela Ivanišević radila je kao stručni suradnik u Farmalu i imala je zadatak posjećivanja liječnika i ljekarni na širem splitskom području. Promovirala je lijekove iz ponude Farmala. Optuženice je posjećivala do četiri puta godišnje. Uvijek je bila gužva jer su imale puno pacijenata. Ako ih ne bi našla u ordinacijama, ostavila bi im reklamni materijal. 

Inače je liječnica po struci, ali nije mogla dobiti specijalizaciju pa se javila za radno mjesto stručnog suradnika u Farmalu. Tvrdi da ništa nije davala liječnicima. Oni su je poznavali i pisali recepte s Farmalovim lijekovima kada bi ih zamolila bez da je išta davala liječnicima. Neki su inzistirali na bonovima. Paradžik i Filipović nisu tražile, ni dobile bonove, ustvrdila je. S bonovima je najčešće častila ljekarne, i to tako da bi kupila mesne plate ili nešto slično. 

Odlasci na kongrese su bili uobičajeni, no svjedokinja se ne sjeća da su Paradžik i Filipović išle na putovanje. 

Protiv svjedokinje USKOK je vodio postupak. Sklopili su nagodbu jer joj je majka umirala, a ona je bila lišena slobode dva dana i jednu noć. Kazala je da bi u takvoj situaciji i crnom vragu potpisala. 

Milka Paradžik u obrani je navela da nije počinila nikakvo kazneno djelo. Nije ništa htjela drugo kazati, a odgovarala je samo na pitanja branitelja. Željka Filipović također je kazala da nije počinila kazneno djelo. Rekla je još i da nikome nikada nije naudila i da je uvijek radila i danas radi za dobrobit čovjeka. Punih 39 godina radila je kao liječnica primarne zdravstvene zaštite. Propisivala je lijekove svih farmaceutskih tvrtki, a njih je u RH osamdesetak. Tvrdi kako nijedna farmaceutska tvrtka nije bila kod nje u povoljnijem položaju jer bi onda pisala lijekove samo te tvrtke. Smatra da se ovdje radi o političkoj odluci jer joj nije jasno da zakonit i pravilan način na koji je postupala postaje kazneno djelo, što do tada nije bilo. Propisivala je one lijekove koje su u svojim nalazima naveli bolnički specijalisti. 

Istaknula je i kako je išla u kućne posjete jer je na neki način politika bila da ljudi ne umiru u bolnici. Navela je kako su je redovito posjećivali stručni suradnici Farmala. Direktor regije jug joj je ponudio donaciju za ambulantu, pitala ga je je li to zakonito, a on joj je odgovorio da jest. Konzultirala se s knjigovođom i suprugom te nizom pacijenata koji su pravnici. Nitko joj nije rekao da je to nepravilno ili nezakonito. S obzirom da joj je ordinacija bila u rasulu, odlučila je prihvatiti donacije Farmala. Od svog novca je kupila pet do šest štampača, lampe i stolove za pregled, tlakomjer, EKG… 

Kada je sklopila ugovor o autorskom djelu s Farmalom, novac je uplaćen na žiro račun te su plaćena sva davanja. S računom tvrtke Kragić nema ništa, ustvrdila je. Što je Farmal radio i dogovarao ona ne zna, ali nikakvu sanitarnu galanteriju nije tražila, ni dobila. 

Sud obrane nije prihvatio. Pozvali su se i na rezultate posebnih dokaznih radnji, odnosno, snimljenih telefonskih razgovora. Paradžik se tako u razgovoru s Ivanišević raspituje o točnom terminu polaska u Istanbul i pita je ima li za nju kakav bončić ili nešto, na što joj je ona odgovorila da ima i da će joj sve donijeti. To jasno i izričito potvrđuje da je Paradžik, ne samo razgovarala sa stručnom suradnicom Farmala oko putovanja u Istanbul, nego je i tražila drugu nagradu, zaključio je sud. 

Od Ivanišević je oduzeto prijenosno računalo s tablicama u kojima je imala upisanu Paradžik koja je propisivala lijekove Farmala za posjetu tvornici lijekova. Iz tablica proizlazi i da je Paradžik primala bonove za kupovinu robe u vrijednosti od pet posto od napisane mjesečne recepture Farmalovih lijekova. 

Iz prikupljene dokumentacije proizlazi i da je Farmal donio više odluka o donacijama ordinaciji Željke Filipović. U presudi se navodi da iz ispisa potrošnje lijekova jasno proizlazi da je Filipović dostavljala podatke o potrošnji lijekova iz ponude Farmala upravo radi obračuna dogovorene nagrade. 

U računalu Danijele Ivanišević pronađene su tablice kao evidencija o nagrađivanim liječnicima. Iz tih podataka proizlazi da je Ivanišević imala upisanu i optuženu Filipović kao jednu od nagrađivanih liječnica. Nađen je i e-mail upućen šefovima Farmala u kojem Ivanišević ukazuje da je Filipović u lipnju i srpnju 2011. ispisala 45 tisuća kuna te moli da joj se uplati naznačeni iznos po predračunu koji je priložen. Iz e-maila s predračunom od 28. srpnja 2011. razvidno je da se radi o kupovini sanitarne galanterije u društvu Kragić, stoji u presudi. 

'Time su se u postupanju optuženica ostvarila sva objektivna obilježja inkriminiranih kaznenih djela primanja mita jer su kao odgovorne osobe primile dar u da u granicama svoje ovlasti obave drugu radnju koju su morale obaviti. Pri tome je irelevantno da li propisivale više ili manje lijekova iz ponude Farmala jer se terete da su za propisivanje njihovih lijekova dobile nagradu, i to na temelju prethodnog dogovora. Okolnost da su Farmalovi lijekovi generički pa time i jeftiniji, ne otklanja odgovornost optuženica, već predstavlja njihovo opravdanje za propisivanje lijekova te farmaceutske kuće i ne otklanja činjenicu da su za propisane lijekove dobile nagradu, i to u skladu s prethodnim dogovorom. 

Štoviše, treba istaknuti da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o darovanju u smislu olovke, bloka ili sličnog promotivnog materijala, nego o darovima u vidu bonova, donacija, putovanja i plaćanja računa', navodi se u presudi. 

Kod odluke o sankciji, olakotne okolnosti su bile da su optuženice neosuđivane, danas u dobi od gotovo 70 godina, kao i to da su kaznena djela počinjena prije gotovo deset godina, a u međuvremenu se optuženice nisu pojavljivale kao počiniteljice kaznenih djela. 

Otegotne okolnosti su bile to što su kaznena djela optuženice počinile kao osobe zrele životne dobi svjesne značenja i posljedica protupravnog postupanja, osobito jer se radi o visokokvalificiranim i akademski obrazovanim osobama. Otegotna je bila i upornost u činjenju kaznenih djela, kao i sam broj radnji kaznenog djela.

Vaša reakcija na temu