Puljak: Automobile moramo maknuti ispod zemlje i javne površine vratiti građanima
Grad Split je organizirao Konferenciju o urbanoj mobilnosti
Nakon što je na jučer održanoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća u Tehnološkom parku usvojen Plan održive mobilnosti - strateški dokument koji predstavlja temelj za prometni razvoj grada do 2030. godine - Grad Split je danas domaćin Konferencije o urbanoj mobilnosti. Mjesto radnje je isto kao i jučer - Tehnološki park.
Program je počeo uvodnim obraćanjem gradonačelnika Ivice Puljka, nakon čega su uslijedili paneli i prezentacije stručnjaka koji su raspravili o različitim aspektima urbane mobilnosti.
- Grad Split razvija svih pet aspekata urbane mobilnosti: javni gradski prijevoz, parkirališta, garaže, biciklistički i pješački promet te prometnu sigurnost. Radimo to kroz velike projekte i time postajemo predvodnik urbane mobilnosti u ovom dijelu Europe - uvodno je rekao Ivica Puljak koji je podsjetio da je jučer jednoglasno usvojen Plan održive mobilnosti, a tim činom, dodao je, Split je postao prvi veliki grad u Republici Hrvatskoj koji ima takav plan održive mobilnosti.
- Nastavit ćemo u budućnosti razvijati javni gradski prijevoz kao jednu od primarnih mobilnosti u gradu, zatim imamo veliki projekt gradnje 30 garaža u nekoliko sljedećih godina, a sve s ciljem kako bismo automobile makli s ulica, ispod zemlje, i osigurali prostor za pješake, osobe s invaliditetom, roditelje s kolicima, zelenilo i bicikliste. Na taj način želimo javne površine vratiti građanima da se mogu ljepše i ugodnije osjećati u gradu - poručio je gradonačelnik.
Što se tiče poboljšanja javnog gradskog prijevoza, Puljak je kazao da je potrebno strpljenja. Nabrojao je da se posljednjih nekoliko godina unaprijedio javni prijevoz, kupljeni su novi autobusi, uveden je sustav e-ticketing, a najavio je da se uvode i nove linije. No u svemu tome susreli su se s problemom nedostatka vozača, ali Puljak kaže da rade na rješenju.
Što se tiče sustava javnih bicikli, novinari su istaknuli problem oštećenja i nedovoljnog broja bicikli. Puljak je najavio obnovu voznog parka nabavkom novih bicikli. Smatra da je već sada situacija bolja nego što je bila u proteklih nekoliko mjeseci.
- Pripremamo to za otvaranje Žnjana u svibnju, a želimo i taj dio grada još bolje povezati s ostalim dijelovima grada preko biciklističkih staza. Sljedećih nekoliko godina namjeravamo iscrtati 40 kilometara novih biciklističkih staza svugdje po gradu, ali da bismo to napravili, prvo moramo osloboditi pločnike i zato gradimo garaže - poručio je čelni čovjek grada.
Priznao je da se razmišljalo u uvođenju javnih romobila u Splitu, ali se zasad odustalo od takve ideje jer je u gradovima u kojima je zaživio takav prijevoz, veli gradonačelnik, nastalo mnoštvo sigurnosnih problema.
- Naši zakoni nisu skroz prilagođeni tom načinu prijevoza pa je onda bolje biti pažljiv. Smatramo da je bolje poboljšati sustav bicikli, jer je jako zaživio, nego da uvodimo sustav romobila i da riskiramo možda malo veći nered i veću nesigurnost - poručio je Puljak.
Konferencija je okupila stručnjake, donositelje odluka i predstavnike zajednica kako bi raspravili izazove i prilike u modernizaciji i održivom razvoju urbanih prometnih sustava. Cilj je bio potaknuti razmjenu ideja i razvoj inovativnih rješenja za poboljšanje kvalitete života u gradovima kroz bolje planiranje, integraciju različitih oblika prijevoza te smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.
Među njima je bio i Goran Lampelj, projekt koordinator Održivog razvoja zajednice (ODRAZ) koji u Zagrebu 'izvlači' financijska sredstva upravo za projekte kakve smo ranije nabrojali. Za dobar projekt potrebna je dobra ideja koja će unaprijediti prometni sustav mobilnosti.
- Split je napravio veliki iskorak. Zaposlenici rade s entuzijazmom na takvim projektima. Promjene su vidljive. Što se tiče ostalih gradova, dosta se radi na sjeveru Hrvatske po pitanju aktivne mobilnosti. Koprivnica ima 250 kilometara prometnica te preko sto kilometara biciklističke i pješačke staze. Varaždin i Čakovec dosta rade u tom smjeru, a pozitivnih promjena po pitanju mobilnosti ima i na području Zagreba - rekao je Lampelj.
Projekti za koje se mogu naći financijska sredstva moraju biti održivi, a Europska unija financira projekte koji će ljudima vratiti prostor. Kada se maknu automobili s ulica, puno je veća mogućnost reorganizirati promet i oživjeti centar grada, ozeleniti ulice, riješiti pitanje toplinskih otoka... Za takvo nešto će biti potrebne godine, a ako je vjerovati jednoglasno usvojenom Planu održive mobilnosti, Split bi trebao izgledati bitno drugačije do 2030. godine.
