PUNO DROGE Visoki kazneni sud odbio žalbe Josipa Čubelića i ostalih: Dokazi zakoniti iako prikupljeni povredom prava na privatnost

Odbijene su žalbe Josipa Čubelića i još dvojice okrivljenika koje USKOK-ova optužnica tereti za dilanje kokaina i zaradu veću od 200 tisuća eura. Obrana je tražila izdvajanje komunikacije okrivljenika na mreži Anom, kao i niza ostalih dokaza, no optužno vijeće Županijskog suda u Splitu odbilo je taj zahtjev pa je cijela stvar stigla pred vijeće Visokog kaznenog suda.

Zaključak je da je splitski sud pravilno odbio prijedlog za izdvajanjem računalnih podataka na platformi Anom, kao i svih ostalih dokaza iz spisa, no razlozi koje je iznio sud u argumentaciji svoje odluke djelomično su pogrešni.

'Suština prijedloga za izdvajanje je da su prikupljanjem podataka o komunikaciji putem aplikacije za kriptiranu komunikaciju na platformi Anom povrijeđena temeljna ljuska prava i slobode osoba na koje se podaci odnose te temeljna načela pravnog poretka RH jer se u okviru operacije Trojanski štit provodio masovni nadzor, mimo postojanja osnova sumnje protiv okrivljenika uz izostanak bilo kakvih procesnih jamstava. Zbog toga su okrivljenicima računalni podaci nezakoniti, a kao plodovi otrovne voćke nezakoniti su i svi dokazi za koje se iz tih podataka saznalo', navodi se u rješenju Visokog kaznenog suda.

Računalni podaci pribavljeni su putem međunarodne pravne pomoći SAD-a. Platformu za kriptiranu komunikaciju razvio je američki FBI u sklopu operacije Trojanski štit usmjerene protiv međunarodnih organiziranih zločinačkih skupina. Sustav Anom bio je na raspolaganju ograničenoj ciljanoj skupini koja je zahtijevala posebne telefone.

FBI je pomoću poslužitelja upravljao, pratio i pohranjivao razgovore. Poslužitelj se nalazio u jednoj od država članica EU u kojoj je izdan sudski nalog za prikupljanje podataka koji su dostavljeni putem međunarodne pravne pomoći, najprije FBI-u, a potom i Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu.

'Prema prvostupanjskom sudu, provedba operacije Trojanski štit temeljila se na zakonito izdanom sudskom nalogu države članice EU u kojoj se nalazio poslužitelj platforme u skladu sa zakonima SAD-a. Kako je ovdje riječ o dokazima koji su se otprije nalazili u posjedu američkih vlasti i koji su u ovaj postupak preneseni na temelju zamolnice državnog odvjetnika, nije bilo potrebe za izdavanjem naloga suca istrage. Žalitelji osporavaju takav zaključak i u tome su djelomično u pravu.

Naime, ocjena je Visokog kaznenog suda kako je s pravom prvostupanjski sud utvrdio da za prenošenje dokaza u domaći postupak nije bio potreban nalog suca istrage, i to zato jer je u usporedivoj, čisto domaćoj situaciji, za provođenje posebnih dokaznih radnji nužan nalog suca istrage, dok za prenošenje dokaza pribavljenih posebnim dokaznim radnjama taj nalog nije potreban.

Međutim, nisu prihvatljiva utvrđenja prvostupanjskog suda kako je operacija Trojanski štit u potpunosti bila u skladu sa zakonom u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava.

Ključna je činjenica što je sudski nalog za prikupljanje podataka izdan u neimenovanoj državi članici EU-a, što znači da su okrivljenici lišeni stvarne i učinkovite mogućnosti provjere zakonitosti takvog naloga i njegove provedbe. U tom smislu potpuno neprihvatljivo prvostupanjski sud zaključuje da je ta država članica EU zasigurno postupala prema svom nacionalnom pravu, što se na više mjesta opravdano ističe u žalbama.

Ocjena je Visokog kaznenog suda kako provedba operacije Trojanski štit i prikupljanje osporenih dokaza nije bilo posve u skladu s uvjetima zakonitosti u smislu članka 8. stavka 1. Konvencije.

Utvrđeno je da su osporeni računalni podaci pribavljeni povredom prava na privatnost. Ti podaci su važni dokazi, ali nisu jedini. Korištenje platforme Anom bilo je prepušteno odluci korisnika, a sadržaj komunikacije ovisio je samo o volji korisnika.

Okrivljenici imaju mogućnost osporavati zakonitost uporabe tih dokaza pred optužnim vijećem, ali i na raspravi bude li optužnica potvrđena. Vjerodostojnost dokaza utvrđuje se na raspravi u dokaznom postupku pa bi utvrđivanje pouzdanosti i istinitosti osporenih dokaza u ovoj fazi postupka prekoračilo ovlasti dane optužnom vijeću. Zato treba zaključiti da operacija Trojanski štit nije povrijedila pravo na obranu u mjeri koja bi u ovom stadiju postupka te dokaze činila nezakonitim.

Kako je utvrđeno da su podaci prikupljeni povredom prava na privatnost, bilo je potrebno utvrditi i jesu li oni zbog toga nezakoniti.

U konkretnom slučaju radi se o teškim kaznenim djelima, činjenični opis upućuje na veliku količinu kriminalne aktivnosti tijekom koje je pribavljena velika imovinska korist od 201 tisuću eura i tijekom koje je nabavljeno najmanje kilogram i pol kokaina iz čega se može napraviti veliki broj doza i tako ugroziti zdravlje velikog broja ljudi. Droga se, prema optužnici, preuzimala i plaćala u garaži trgovačkog centra Plodine usred dana. Zbog svega, ocjena je Visokog kaznenog suda kako u ovom predmetu interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života u okolnostima u kojima se okrivljenici pozivajući na pravo privatnosti služe kriptiranim uređajima da bi trgovali kokainom', navodi se u rješenju Visokog kaznenog suda.