Radnici ustraju, Promet ignorira: Tko će izvući deblji kraj zbog krivo obračunatih dodataka na plaću?

Pogrešno obračunati dodaci na plaće mogli bi koštati splitsku tvrtku Promet preko milijun eura. Više od 170 radnika podvrgnulo je svoje platne liste sudskom vještačenju, a rezultati su pokazali značajne nepravilnosti. U listopadu 2023. godine radnici su došli do saznanja da im se putni troškovi nisu isplaćivali kako propisuje pravilnik koji je u to vrijeme bio na snazi.

Vozačima, kontrolorima, zaposlenicima servisa, biljetarnice i ostalim djelatnicima u prosjeku nije isplaćeno oko sedam tisuća eura bruto na plaću u zadnjih pet godina. To su saznanja dijela radnika koji su prikupili platne liste, predali ih odvjetnici i tražili vještačenje, a kasnije i razgovor s tvrtkom Promet u cilju nagodbe. Najveći iznos seže do 13.000 eura, a najmanje koliko potražuje jedan od njih je 3700 eura.

Radnike zastupa odvjetnica Martina Radić-Šunjić, koju je u petak, tijekom našeg susreta u uredu, dočekala nova hrpa platnih lista koje su zaposlenici Prometa nastavili dostavljati. Broj klijenata iz tvrtke javnog gradskog prijevoznika sada već prelazi 180.

- Platne liste su bile ključne za utvrđivanje je li došlo do kršenja prava radnika. Tražili smo od njih da nam pribave podatke unatrag pet godina, dakle od 2019. godine. Nakon vještačenja za svakog radnika ponaosob i detaljnog pregleda, ispostavilo da postoje još i nepravilnosti oko isplate naknade za topli obrok, obračun radnih sati za vrijeme covida, a poseban fokus skrećem na prebijanje prekovremenih sati sa slobodnim danima - uvodi nas u temu pravna zastupnica radnika.

Dozvoljeno je zamijeniti nakupljene prekovremene za slobodne dane, mora postojati napismena izjava u kojoj zaposlenik pristaje da mu se prekovremeni rad ne isplaćuje, nego da se zamijeni sa slobodni dan.

- U Prometa su to radili na svoju ruku i bez pisane privole radnika, jer je slobodni dan jeftiniji nego isplata prekovremenih - dodala je.

Premda je svaki slučaj zaseban, nepravilnosti su dosljedne, a prijedlog nagodbe poslan upravi Prometa ostao je bez odgovora. Umjesto pregovora, radnicima su otežali pristup vlastitim platnim listama, sada zahtijevajući protokolirane pisane zahtjeve.

Nakon višemjesečnog dogovaranja, odvjetnica se sastala s predstavnicima sindikata kojima je izložila nepravilnosti. Tada su bili spremni podržati radnike, no kasnije je podrška splasnula. Tako bismo najblaže dočarali dojam radnika s kojima smo razgovarali, jer su u tom pogledu očekivali puno više angažmana od svojih sindikalnih predstavnika.

Kontaktirali smo Tea Bulića, predsjednika Sindikata vozača i prometnih radnika u toj komunalnoj tvrtki koji nam je rekao da nije mogao sudjelovati na sastanku, ali je poslao svog zamjenika, Hrvoja Mlikotu, inače glasnogovornika Prometa.

Bulić nije bio previše voljan razgovarati s nama na tu temu, spomenuo je kratko da sada imaju odličan kolektivni ugovor o kojem bi se trebalo pričati, premda niti jednom riječju nismo spomenuli kolektivni ugovor. Kratko je rekao da će nam napismeno poslati stav sindikata po tom pitanju.

Radnici su očekivali veću podršku sindikata, ali njihovi predstavnici očito preferiraju pričati o kolektivnom ugovoru - temi koju nitko nije spomenuo. Predsjednik sindikata, Teo Bulić, ponudio je kratko obećanje pisanog očitovanja, dok je drugi povjerenik, Petar Bilić Kovačević, sugerirao da sindikalna pravna služba nema više što raditi jer su radnici odlučili pokrenuti individualne postupke. Inače, sindikalistima je zajedničko što im moguće nepravilnosti u isplati dodataka na plaće nisu tema kojoj pridaju previše pažnje, voljeli bih da se više piše o kolektivnom ugovoru kojeg su isposlovali.

- Smatramo da pažnja ne bi trebala biti usmjerena na ovo, već na daljnje poboljšanje prava i uvjeta za sve radnike, jer niti jedan sindikat ne može radniku uskratiti pravo na tužbu, ali ga isto tako neće navoditi na bilo koju odluku. Na kraju krajeva, ako je nešto dvosmisleno ili nije jasno, postoje stručne institucije koje su tu da razjasne takve situacije - tako glasi stav sva tri sindikata u Prometu.

Sumnja u netočan obračun plaća sindikalistima očito ne predstavlja 'prava' radnika za koja se zalažu, a očigledno se ne pitaju ni tko bi mogao platiti troškove postupaka, ako se jednom sudski dokaže da je 180 radnika zaista otkrilo značajne nepravilnosti u isplati dodataka na plaću.

U međuvremenu se pravilnik o isplati naknade za prijevoz značajno promijenio, tako da se sada radnicima isplaćuje taj dodatak u skladu sa zakonom, ali za vrijeme ranijih pravilnika koji su se više puta dopunjavali, prepravljali i mijenjali, odvjetnica radnika tvrdi da je pronađeno više grešaka.

Promet i Grad Split, većinski vlasnik tvrtke, dijele strategiju - tišinu. Unatoč brojnim dopisima, nijedna strana nije odgovorila na upite radnika. U Prometu su ipak ponudili standardnu izjavu: 'Radnička prava kod nas su prepoznata kao jedna od najboljih na ovim prostorima'. Na pitanje o vještačenju ili reviziji obračuna plaća - također bez odgovora.

Uprava Prometa smatra da nije došlo do povrede prava radnika. Iako se većim dijelom radi o aktima koji su vrijedili u prijašnjim razdobljima, vjeruju da je sve bilo vođeno u skladu s tada važećim zakonima i propisima. 

- Naglašavamo važnost obostranog poštivanja internih akata kao temelja zdravog odnosa između poslodavca i radnika te ističemo da ćemo u potpunosti poštovati svaku odluku suda - odgovorili su iz Prometa i time jasno poručili da s njima nema pregovora već da se ide na sud.

Dok se pravilnik o isplati naknada sada provodi u skladu sa zakonom, za prethodna razdoblja ostaju otvorena pitanja. Svaka parnica povećava troškove, uključujući kamate i dodatne nepravilnosti u obračunu bolovanja i godišnjih odmora. Ako se tvrdnje radnika, vještaka i odvjetnice na sudu pokažu točnim, procjenjuje se da će iznos porasti najmanje tri puta u odnosu na izvorno dugovanje prema radniku. 

Radnici čekaju pravdu, dok Promet, Grad Split i sindikati, očito, čekaju da problem nestane sam od sebe. A tišina nije jeftina. U slučaju da Promet izgubi ovaj spor kojeg radnici pripremaju, iznos plaćaju građani.