Robert Koharević: Ne bojte se, Marjan neće postati golo brdo!

Robert Koharević: Ne bojte se, Marjan neće postati golo brdo!

Donje etaže crnike, koštele i jasena će jedva dočekati svjetlo kako bi pokazali svu svoju ljepotu

S obzirom na brigu javnosti oko 'pluća grada' zbog potkornjaka koji uništava stabla, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan Robert Koharević iznio nam je sve što se radi oko ovog problema. Kako kaže, Javna ustanova je intenzivirala radove na sječi osušenih stabala.

- Trenutno smo u fazi radova sječe crvenih suhih borova iz kojih je već odletio mediteranski potkornjak koji je uzrok tog sušenja - navodi.

Kaže i da su prvi u Hrvatskoj uvidjeli problem i potrebu za angažiranjem stručnjaka iz područja šumarske entomologije, te su s Hrvatskim šumarskim institutom lani potpisala ugovor o istraživanju uzroka sušenja borova.

- Nakon našeg alarmiranja javnosti sada izgleda da imamo pojavu istog potkornjaka i u Šibeniku, Dubrovniku, Istri - kaže.

Podsjetio je i da je vodeći hrvatski stručnjak dr. Milan Pernek početkom siječnja prezentirao rezultate istraživanja i naveo kao uzrok mediteranskog potkornjaka čijoj progresiji su pogodovale drastične klimatske promjene.

- Starost stabala nije razlog sušenja s obzirom na to da je prosjek zaraženih stabala oko 65 godina - napominje još jednom Koharević.

Odmah nakon spoznaje o ovom štetniku, počeli su provođenje mjera integrirane zaštite šuma za sprječavanje širenja i suzbijanja mediteranskog potkornjaka. Tako je, sve prema ugovoru, u tijeku  doznaka onih još uvijek zelenih stabala, zaraženih potkornjakom, ali ih ovaj štetni organizam još nije osušio.

Zatim pojašnjava da nakon doznake slijedi sječa tih zelenih stabala, uz paralelno postavljanje insekticidnih mreža kojima će se pokrivati hrpe granjevine i deblovine koje je nemoguće izvući iz šume, te postavljanje feromonskih klopki.

Sva deblovina koja se izvuče do prometnice mora biti otkorena, a kora će se pravilno zbrinuti jer je upravo ona izvor buduće zaraze.

- S obzirom na to da potkornjak još uvijek nije aktivan, prije samog zatopljenja u proljeće, svu sječu treba odraditi tijekom ožujka i početkom travnja. Ostala suha, crvena stabla, posjeći ćemo nakon toga - obrazlaže detaljno.

Napominje da se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom te u dogovoru s Hrvatskim šumarskim institutom. Ističe da i važeći Program gospodarenja ističe zadnji dan ove godine, pa  će se u novom evidentirati potreba za mogućom sadnjom novih s obzirom na broj stradalih stabala.

- Našim sugrađanima treba napomenuti kako ne treba brinuti da će Marjan postati golo brdo, kakve slike imamo iz prošlosti, s obzirom na postojanje donje etaže crnike, koštele i jasena koji će jedva dočekati svjetlo kako bi pokazali svu svoju ljepotu i prirast - uvjeren je Koharević.

Nažalost, podvlači, klimatske promjene, pod utjecajem čovjeka, učinile su svoje stoga i mediteranski potkornjak, za kojeg literatura kaže da mu je ovdje hladno, ostvaruje progresiju upravo zbog povećanja temperature, vlage i neravnomjernog rasporeda padalina tijekom godine.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(28689, "");
Pregledaj komentare