SDP-ovci prozivaju Plenkovića zbog 'Škole za život': Kurikularna reforma je poslužila kao smokvin list, izborna nastava se ne smije svoditi samo na vjeronauk'

Suzana Kačić-Bartulović, predsjednica Savjeta za obrazovanje SDP-a Split, poručila je kako tzv. 'Škola za život' nije cjelovita kurikularna reforma jer nije usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je izglasana konsenzusom u Hrvatskom saboru još 2014. godine. 

- Pet godina poslije odstupilo se od devetogodišnjeg obveznog obrazovanja i posebnih programa za darovite učenike i djecu s teškoćama. Iščezle su strateške odluke o manje obveznosti, a više izbornosti. Odbačen je Okvir nacionalnog kurikuluma iz 'Jokićeve reforme', odustalo se od brže prilagodbe obrazovnog sustava zahtjevima tržišta rada, promjene državne mature i sustava natjecanja te sustavne edukacije i pripreme nastavnika i učitelja - kazala je Kačić-Bartulović koja smatra da je najodgovorniji je premijer Plenković, koji je ujedno i predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. 

Ona smatra da nam ne trebaju kozmetičke promjene i mijenjanje forme umjesto sadržaja već da nam je potrebna cjelovita kurikularna reforma usklađena sa Strategijom koja ne smije biti PR projekt HNS-a, već mora uistinu omogućiti promjenu obrazovnog sustava na dobrobit svih uključenih u obrazovni proces. Najavila je i da pokreću Inicijativu za podršku primjeni Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i traže da se svi ponovno usuglase kako popraviti započetu reformu. 

- Splitski Savjet za obrazovanje SDP-a pridružuje se nacionalnom i traži: licenciranje ravnatelja koje je prema Zakonu o odgoju i obrazovanju trebalo zaživjeti još 1. siječnja 2017. godine; prilagodbu vertikale obrazovanja, posebno strukovnih škola i učilišta potrebama tržišta rada, pri čemu se Uredi državne uprave moraju brže i jasnije prilagođavati promjenama; usklađenje nastavnih planova s nastavnim programima, pri čemu naglašavamo kako treba voditi računa o zaštiti nacionalnih interesa jer smo po broju sati tjedno nastave materinskog jezika na neslavnom dnu zemalja EU-a - nabrojila je Kačić-Bartulović. 

Emil Tafra, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, znanost i inovacije  SDP-a Hrvatske, pozvao je Plenkovića  da se odredi je li 'Škola za život' projekt Vlade ili ministrice Divjak i HNS-a Ivana Vrdoljaka, te stoji li Vlada iza projekta koji je doživio tolike kritike od stručne javnosti. Zaključio je kako je obrazovanje prevažna i preosjetljiva tema da bi služila za političke igre unutar vladajuće koalicije. 

- Ključno je pitanje ide li frontalna primjena 'Škole za život' 9. rujna u sve škole zbog dobrobiti naše djece ili zbog toga što će u protivnom doći do raspada vladajuće koalicije. Cjelovita kurikularna reforma potrebna je Hrvatskoj. I trebala je biti odavno implementirana, ali umiješala se politika ili bolje rečeno politikantstvo i zaustavilo reformu zbog izmišljenih ideoloških razloga u Vladama HDZ-a i Mosta. U sadašnjoj Vladi HDZ-a i HNS-a, koja je nastala kao rezultat prevare birača, kurikularna reforma poslužila je kao smokvin list. Zbog tog pogubnog utjecaja sitno-političkih igara, reforma koja za tjedan dana ulazi u frontalnu primjenu, nije ni po sadržaju, a ni po načinu primjene, cjelovita kurikularna reform - rekao je Tafra.

Ante Cvitković, član Savjeta za obrazovanje SDP-a Split, smatra da se izborna nastava ne smije svoditi samo na vjeronauk.

- Valjda može i građanski odgoj ili bilo koji iz odgojne grupe predmeta. Podsjećamo i na gorući problem neadekvatnih uvjeta provođenja nastave, mnoge škole nemaju školske kuhinje ni sportske dvorane, nije se uspio riješiti problem dvosmjenskog rada, besplatnog prijevoza ni pravedne distribucije udžbenika koji zasigurno nisu besplatni ako ih plaćaju porezni obveznici. Uz to, nastavnici nisu administratori ni knjižari! Ne podcjenjujte nas jer time podcjenjujete svoju djecu - poručio je.

Toni Miljak, predsjednik Županijskog savjeta SDP-a za obrazovanje, kulturu i sport na kraju je kazao da o potrebi uvođenja građanskog odgoja kao zasebnog predmeta govore i posljednji nemili događaji koji su se dogodili u zadnje vrijeme. 

- S njegovom provedbom treba krenuti već od vrtićke dobi. Da se navedeno napravilo davno prije, ne bismo bilježili porast maloljetničkog nasilja posljednjih godina. Cijelo društvo okreće glavu od problema i ne pokušava ga riješiti. Kao najproblematičniji oblici nasilja ističu se oni prikriveni među kojima je verbalno nasilje koje tijekom školovanja barem jednom doživljava i do 80% djece, prikriveno nasilje gdje se ogovaranjima, klevetama i izlaganjem neistina ugled tog djeteta dovodi u pitanje te elektroničko nasilje putem društvenih mreža - naglasio je Miljak.