Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Petar Škorić Sjećanje na žrtve Markovića jame: Obilježena stradanja hrvatskih vojnika i civila iz 1944. godine

Sjećanje na žrtve Markovića jame: Obilježena stradanja hrvatskih vojnika i civila iz 1944. godine

Održana misa za 136 ubijenih

Danas je u Dobranjama održana sv. misa zadušnica za 136 hrvatskih vojnika i civila koji su 1944. godine brutalno ubijeni i bačeni u Markovića jamu na Podima. 

'Ovaj strašan zločin, koji je odnio živote nevinih Hrvata, još uvijek nije naišao na odgovarajuću pravdu, a žrtve su za svoju ljubav prema Hrvatskoj platili najvišu cijenu.

Misno slavlje, koje je predvodio don Vedran Torić, rektor centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu, okupilo je brojne vjernike i poštovatelje žrtava, među kojima su bili i članovi obitelji poginulih iz Hrvatske i BiH, te predstavnici Hrvatske udruge Benedikt. Uz don Vedrana Torića, sv. misu je koncelebriralo 12 svećenika.

U okviru misnog slavlja, pročitana su imena svih 136 žrtava, a nakon mise održana je prigodna molitva ispred zajedničke grobnice, koja se nalazi u blizini spomen-obilježja podignutog u čast ovih nevinih žrtava. Spomen-obilježje, koje je otkriveno i blagoslovljeno na Uskrsni ponedjeljak 2002. godine, predstavlja vječni spomen na ove hrvatske mučenike.

Stradali su, osim iz Dalmatinske Zagore, bili ljudi iz raznih obližnjih krajeva hrvatskog juga i Hercegovine, uključujući mjesta poput: Trilja, Sinja, Vrgorca, Makarske, Imotskog, Tučepa, Ciste, Šestanovca, Zagvozda, te susjednih mjesta i općina iz Hercegovine, među kojima su i Ljubuški, Mostar, Posušje i Tomislavgrad. Najveći broj stradalih potekao je iz Dobranja i susjednih mjesta, a njihova nevina smrt ostala je duboko ukorijenjena u povijesti, kao podsjetnik na krvave borbe za slobodu. Ovim činom, u Dobranjama je izgrađeno lijepo zajedničko spomen-obilježje, koje okuplja i podsjeća na sve žrtve ovog strašnog zločina, neovisno o njihovom podrijetlu.

Povijest i istina ne smiju ostati prikrivene! Svi koji su pali za hrvatsku riječ, samostalnost, slobodu i nezavisnost zaslužuju pijetet i trajno poštovanje. Naša obaveza je ne zaboraviti ove žrtve, koje su dale svoje živote za domovinu i ideje koje nas čine onima što jesmo. Istina o njima, kao i o onima koji su počinili ove strašne zločine, mora biti ispričana, jer je nažalost više od 50 godina vladao zavjet šutnje o njihovoj patnji.

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, predvođeno zamjenikom župana Antom Šošićem, načelnicima općina Cista, Šestanovac, Zagvozd i Zadvarje, te pomoćnikom ministra regionalnog razvoja Ivanom Botom, položilo je cvijeće i zapalilo svijeće u znak počasti svim stradalim žrtvama.

Posmrtni ostaci tih ljudi ekshumirani su početkom 90-ih godina i pokopani na Dobranjama u zajedničkoj grobnici, čime su napokon dobili dostojan počinak.

Stradanje ovih nevinih ljudi ostaje trajna opomena na strašne zločine koje su počinili partizani, koji su 1944. godine ubijali hrvatske vojnike i civile samo zato što su voljeli svoju Hrvatsku. Iako su se ovi zločini dogodili prije više od sedam desetljeća, do danas nitko nije odgovarao za takve monstruozne postupke.

Ovim obilježavanjem ne zaboravljamo žrtve koje su podnijele žrtvu za svoju domovinu, a podsjećamo društvo na važnost istine, pravde i očuvanja povijesti.

Počivali u miru Božjem', poručio je Petar Škorić.

Vaša reakcija na temu