Splitski student diplomirao na temu integracije i iskustva stranih radnika u Hrvatskoj

Student stručnog diplomskog studija Menadžment trgovine i turizma Sveučilišta u Splitu, Toma Karabatić proveo je istraživanje o integraciji stranih radnika u Hrvatskoj i otkrio kako su zadovoljni poslom, ali im život otežavaju usporena birokracija i jezične barijere.

Najvažniji rezultati istraživanja pokazuju kako je broj izdanih dozvola za boravak i rad u prethodnoj godini prešao 206.000, od čega se čak 64 % njih odnosi na nova zapošljavanja.

Za usporedbu, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, grad Split je imao 160.577 stanovnika, a grad Šibenik 42.599!

U Hrvatskoj posluje preko 700 registriranih agencija kojima je izdana dozvola za obavljanje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju stranih radnika. Neke od njih su u vlasništvu političara ili osoba bliskih određenim političarima i političkim opcijama.

Intervjuirani radnici nisu htjeli ulaziti u točne iznose koje su morali izdvojiti za dolazak i pronalazak posla na teritoriju Republike Hrvatske ali su istaknuli kako navedeni iznosi premašuju više tisuća eura. 
Kada je riječ o budućnosti i ostanku u Republici Hrvatskoj, nitko od ispitanika nije izjavio kako se na dugi rok vidi u Hrvatskoj ili u nekoj od zemalja zapadne Europe. Njihov krajnji cilj je Amerika. Ne skrivaju trenutačno zadovoljstvo svojim radom u Hrvatskoj ali su skeptični po pitanju dugoročnih  planova i poslovnih mogućnosti koje im se u Hrvatskoj nude.

Toma Karabatić, student stručnog diplomskog studija Menadžment trgovine i turizma na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, proveo je polustrukturirane intervjue s devet stranih radnika iz Nepala, Bangladeša i Filipina.

Njegov diplomski rad, izrađen pod mentorstvom doc.dr.sc. Senke Borovac Zekan, analizira integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo, njihova iskustva te svakodnevne izazove s kojima se susreću. Rezultati istraživanja pokazuju kako su ispitanici uglavnom zadovoljni svojim poslovima, plaćom i prihvaćenošću od kolega na radnom mjestu.

Najveće poteškoće odnose se na spore i složene birokratske procedure, učenje hrvatskog jezika i prilagodbu hrvatskoj kulturi, što im otežava uključivanje u društveni život lokalne zajednice.

'Većina ispitanika bila je susretljiva i spremna podijeliti svoje viđenje društva i životnih prilika. Intervjui su se događali spontano; na ulici, između dvije dostave hrane, u vožnji do destinacije... Prvotnu zatvorenost i sumnjičavost na početku intervjua, vrlo brzo su zamijenili topli osmjesi i ljudi otvorenog srca. Danas je moderno pričati o integraciji, ali pitanje je pružamo li, kao društvo, prilike stranim radnicima da se integriraju u društvo? Neupitno je da se događaju određene negativne situacije i konflikti, no smijemo li dopustiti da omanji broj negativnih situacija kreira naš konačan sud o ovoj društvenoj skupini?', pita se Toma Karabatić, autor istraživanja.

Tko su strani radnici u Hrvatskoj?

U istraživanju je sudjelovalo ukupno sedam muškaraca i dvije žene. Svi su ispitanici zaposleni u uslužnim djelatnostima na području grada Splita.

Šest ispitanika ima završenu srednju školu, dvoje su prvostupnici, dok jedna osoba ima završen magisterij. Strani se radnici zapošljavaju najviše u sektorima ugostiteljstva i turizma, građevine, industrije te prometa i veza. Riječ je uglavnom o osobama bez visokog obrazovanja, čija su primanja ispodprosječna. Poslodavci im najčešće osiguravaju smještaj, a većinu svoje zarade šalju obiteljima u matične zemlje. Iako su zadovoljni radnim odnosima, nedostaje im organiziranog društvenog života i osjećaja pripadnosti jer nemaju prilike niti vremena razviti dublje odnose s domaćim stanovništvom, osim s kolegama na poslu. Svi su ispitanici izjavili kako osjećaju nostalgiju za domom. Između ostalog, izjavili su kako nemaju često prilike posjetiti svoje obitelji u domovini. Nekolicina njih je, pred dolazak u Hrvatsku radila u zemljama Bliskog istoka, te svoje doma nisu vidjeli i po nekoliko godina. Ističu kako su prilikom dolaska u Hrvatsku doživjeli kulturološki šok. Naime, osobito ih iznenađuju stil odijevanja i ponašanja mladih ljudi, koje opisuju kao prilično liberalnima.

Svi ispitanici lokalnu hranu smatraju jako ukusnom iako zbog religijsko kulturoloških razloga nisu isprobati sve lokalne specijalitete.

'Vidljivo je kako je uvoz strane radne snage postao ključan za održavanje gospodarstva, ali pitanje je tko od toga najviše profitira. Pred našim očima mijenja se demografska struktura stanovništva, ne samo Splita, već i cijele Hrvatske. Poslodavci su slobodni odlučivati o visini plaće domaćih i stranih radnika, što često rezultira nižim primanjima koja odbijaju domaće stanovništvo i potiču ga poslovnu priliku potražiti u inozemstvu. Odluke o visini plaće koje poslodavci donose ne utječu samo na trenutačnu popunjenost radnih mjesta, već oblikuju i demografsku sliku Hrvatske u godinama koje dolaze.

Navedeno ne bi smjela biti isključivo briga poslodavaca, već i države i resornih ministarstava koji trebaju preuzeti aktivnu ulogu u izgradnji održive politike plaća, radne migracije i demografije. Inače bismo se jednog dana, i to kada već bude kasno, mogli naći u situaciji u kojoj ćemo žaliti za propuštenim prilikama', ističe mentorica doc.dr.sc. Senka Borovac Zekan.