Splitsko-dalmatinska županija razvija novi oblik turizma s vodičima-istraživačima obiteljskih korijena i lokalne povijesti
'Dalmacija ima priliku ispričati priču o sebi'
Hrvatska ima prve profesionalne turističke operativce u genealoškom turizmu za Splitsko–dalmatinsku županiju koji će kreirati vodičke ture u kojima će objediniti lokalnu povijest i obiteljske priče.
Prva generacija vodiča, njih 20, sudjelovala je u dvodnevnim edukacijama 'Povratak korijenima' u Edukacijskoj dvorani 'Skrivena Dalmacija' u Dugopolju. Organizator je Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, a cilj je, pojasnila pročelnica Matea Dorčić, 'osposobiti profesionalce genealoškog turizma, kreirati iseljeničke ture, ali i stvoriti jedinstvenu platformu 'Povratak korijenima' s literaturom, osobama i podacima koji su vezani uz povijest i rodoslovlje u našoj županiji'.
Voditelj centra 'Skrivena Dalmacija' Marko Antonije Bitanga i direktor Turističke zajednice Dugopolje Tomislav Balić poželjeli su dobrodošlicu vodičima i predavačima, a uvod u rodoslovlje i lokalnu povijest održao je izv. prof. dr. sc. Marko Rimac s Filozofskog fakulteta u Splitu i predsjednik Hrvatskog rodoslovnog društva 'Pavao Ritter Vitezović'. Gotovo šokovit trenutak je bio kada je razmotao 15 metara papira s rodoslovnim stablom obitelji Rimac, naglasivši kako je to rudarski posao, te dodao kako se strpljenje i upornost na kraju isplate. Kada je riječ o prezimenima, koja su zabilježena još u 14. stoljeću, sva ona su zapravo odgovori na 4 pitanja: 'Čiji si? Odakle si? Što si? I kakav si?'.
Inženjer građevine i strastveni genealog – samouki Josip Desnica bio je prava terenska karta za svakog budućeg istraživača korijena – od matičnih knjiga, preko groblja i katastara, pa sve do digitalnih baza i oporuka. Poseban fokus stavio je na fondove Državnog arhiva u Zadru i istraživačke metode koje spajaju staro i novo – teren i internet.
O digitalnoj odgovornosti govorila je prof. dr. sc. Marija Boban, stručnjakinja za informacijsku sigurnost s Pravnog fakulteta u Splitu. Jasno i precizno je pojasnila kako se povijesni i osobni podaci moraju štititi – jer, kako je naglasila, 'neki podaci nikada ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama'. Što se tiče GDPR-a, sve je svela na zaključak: 'Sve što nije zakonski regulirano, traži pisanu privolu'.
Svijet arhivske građe predstavila je Bruna Horović Vuković, ravnateljica Državnog arhiva u Splitu, dodavši kako se naša zapisana povijest proteže na cca 8 tisuća d/m arhivskog gradiva, čuva se na temperaturi 17 stupnjeva Celzijevih, a svakodnevno raste broj upita i interesa za rodoslovlje. Ivana Balta iz Nadbiskupskog arhiva u Splitu istaknuo je da najstarija matična knjiga u njihovom arhivu datira iz 1569. godine, ali i da je rodoslovcima najzanimljiviji dokument 'Stanje duša'. Riječ je o crkvenom dokumentu u kojemu su župnici saželi rođenje, krštenje, vjenčanje članova jedne obitelji.
Drugi dan edukacije prof. Rimac je pokazao konkretne rezultate istraživanja, ali i ukazao na zapreke na koje nailazi u radu. Dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik pozabavio se analizom prezimena u Hrvatskoj, a posebno u našoj Županiji, pa smo saznali kako su prezimena nastala iz osobnih imena (Žuvela, Radić, Vuković), nadimaka (Lešina, Kučak, Bauk), od naziva zanimanja (Protić, Kalafatović), te po lokaciji (Arnaut, Arbanas, Glamočanin).
Jedna od tri registrirane genealoginje u Hrvatskoj, Lidija Sambunjak, prošla je s vodičima izradu njihovog obiteljskog stabla, ali i kroz radionicu prošla cijeli proces – od upita do istraživanja korijena nekoliko obitelji. Edukaciju je zaključila Renata Tešija, idejna začetnica projekta iz UO za turizam, pomorstvo i promet SDŽ, predstavljanjem metodologije izrade iseljeničkih tura koje će u fokus staviti obiteljsku priču u kontekstu povijesti određenog mjesta u našoj županiji.
Edukacija 'Povratak korijenima' pokazala je da Dalmacija ima priliku ispričati priču o sebi – ne kroz generičnu ponudu, već kroz autentičan, osoban i povijesno utemeljen doživljaj.
Za lokalno stanovništvo, ovo je prilika za jačanje identiteta i izradu obiteljskog stabla. Za iseljene Hrvate, mogućnost da ponovno osjete povezanost. A za vodiče – novi profesionalni smjer.
