ST-CongreSS posvećen plavoj ekonomiji, zdravom životnom stilu i sportu, evo glavnih poruka

Čak će 400-tinjak sudionika ukupno okupiti trodnevna konferencija  ST-CongreSS (Students' CongreSS of Science and Sport in Split), jedno u nizu zbivanja kojima se obilježava 50 godina Sveučilišta u Splitu. Danas je svečano otvorena Rektorskom konferencijom na temu plave ekonomije, a potrajat će do 10. svibnja. 

Otvorenju su nazočili rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, prorektor za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom Zoran Đogaš, dekan Ekonomskog fakulteta Vinko Muštra, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, prorektor Sveučilišta u Puli Valter Boljunčić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, prorektor Sveučilišta Sjever Petar Mišević, prorektor Sveučilišta u Rijeci Saša Zelenika, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' Luka Mihanović.

'Upravo je more, odnosno povezanost ekonomije i bivstvovanja na moru važno za opstojnost i održivost, stoga smo i organizirali ovu konferenciju za koju se nadam da će biti uspješna. Pozvali smo ugledne znanstvenike kako bi pokazali što je recentno, moderno, o čemu se raspravlja kod nas i u svijetu - nastojimo pratiti trendove. 

Sveučilište u Splitu u svakom pogledu ide velikim koracima naprijed. Upravo ovdje, u zgradi Ekonomskog fakulteta, nastojimo pokazati koliko je naša Ekonomija jaka. Naime, naša Ekonomija na hrvatskom jeziku spada među 5% najboljih na svijetu. Uz to, imamo izvanrednu povezanost s drugim sveučilišta te taj trend moramo održavati', istaknuo je rektor Ljutić. 

Ivica Trumbić, konzultant za Ujedinjene narode, u obraćanju medijima pojasnio je sam koncept plave ekonomije. Iznio je ujedno pregled stanja u praksi. 

'Plavu ekonomiju obično nazivamo ekonomijom mora, odnosno onom koja koristi morske resurse. No, za razliku od klasične, ona vodi računa o korištenju morskih resursa na održiv način, zaštiti integriteta morskih i obalnih ekosustava i stvaranju uvjeta da lokalno stanovništvo, u čijem se prostoru odvijaju, ima koristi od ekonomskih aktivnosti. 

Turizam je naša najvažnija aktivnost, ali je činjenica da velik dio turističkih objekata nije u vlasništvu lokalne zajednice. Nadalje, primjerice, turisti dolaze avionima koji uglavnom nisu naši, jedu uvoznu hranu - što preostaje od turističkog prometa izuzev relativno malih plaća lokalnog stanovništva i otpada koje ono mora zbrinjavati? Takozvano 'turističko curenje' ne može se nazvati plavom ekonomijom premda postoji ekonomska korist. 

Hrvatska je, donoseći novi zakon koji velikim turističkim mjestima nalaže studije održivog kapaciteta, napravila pozitivan korak, Venecija je uvela dnevne takse kako bi se smanjio turistički pritisak, Sejšeli su uveli plave obveznice koje obvezuju određivanje broja morskih zaštićenih područja - riječ je o mjerama država kojima se koncept ekonomskog razvoja transformira u plavu ekonomiju. Dugotrajan je to, međutim, proces koji iziskuje integriran pristup od vrha prema dnu skale njegovih sudionika, odnosno i uključenost šire zajednice. 

Valja napomenuti i kako je Svjetska banka nedavno napravila izvještaj o stanju plave ekonomije u Hrvatskoj, u okviru kojeg su ponuđene zgodne mjere koje je potrebno prostudirati. Vjerujem i da na Ekonomskom fakultetu u Splitu postoji struja koja je stavlja u fokus. Trebali bi se i drugi uključiti, na primjer Građevinsko-arhitektonski fakultet jer je važan i instrument prostorno planiranje', iznio je Trumbić. 

Pored Rektorske konferencije, u planu je i konferencija posvećena zdravom načinu života - 'Lifestyle and sports' 9. svibnja na Medicinskom fakultetu - te sportsko-humanitarni dio u suradnji s partnerskim sveučilištima asocijacije SEA-EU i UNIADRION, čiji je Sveučilište u Splitu član.

'Konferenciju smo razdvojili u dva dijela koji su naoko nepovezani, ali zapravo bitno povezani. Posrijedi su plava ekonomija, novi koncept održive ekonomije, te lifestyle medicina koja obuhvaća i sportske aktivnosti. 

Ugostit ćemo tri keynote speakera koji će govoriti o studentskim istraživanjima i mogućnostima dobivanja stipendija da bi se bavili znanošću, drugi je dio vezan uz promociju zdravog životnog stila, treći uz sport, nadalje imamo blok u kojem će studenti iz alijanse SEA-EU prezentirati svoje mogućnosti s ciljem poticanja znanstvene suradnje, blok o zdravom spavanju, potom još prezentacija studentskih radova…', najavio je prorektor Đogaš. 

Referirajući se na važnost zdravih životnih navika, složio se s tvrdnjom Sanje Musić Milanović kako se značajan udio BDP-a troši zbog njihova izostanka. U tom je kontekstu kazao kako je nužno ulagati napore u promociju prevencije. 

'Promocija zdravog životnog stila možda je najvažnija danas. Danas poglavito govorimo o debljini koja zahvaća mediteransku regiju, dok je ona ranije bila problematičnija na sjevernim područjima. Iako nisu jednostavni u izvedbi, jednostavnim se koracima može puno postići', konstatirao je. 

ST-CongreSS organiziran je povodom presjedanja rektora Sveučilišta u Splitu Dragana Ljutića Rektorskim zborom, asocijacijom UNIADRION (Udruženja sveučilišta i istraživačkih centara jadransko-jonske regije) te alijansom SEA-EU (devet partnerskih sveučilišta koja uključuju Sveučilište u Cadizu, Sveučilište zapadne Bretanje u Brestu, Sveučilište u Kielu, Sveučilište u Gdanjsku, Sveučilište na Malti, Sveučilište Parthenope iz Napulja, Sveučilište Algarve i Sveučilište Nord te za cilj imaju razviti dugoročnu strategiju obrazovanja i osposobljavanja u području istraživanja i inovacija). Organizirali su Odjel za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Splitu te SEA EU ured Sveučilišta u Splitu, na čelu s prorektorom prof. dr. sc. Zoranom Đogašom, uz podršku sastavnica - naročito Medicinskog, Ekonomskog i Kineziološkog fakulteta - te UNIsporta Split. Organizaciju Rektorske konferencije sufinanciralo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.