Stella Mediterranea, svojevrsni 'pionir' u povlačenju EU sredstava: 'Svaki je projekt u svoje doba donio novu dimenziju poslovanja'

Financijske injekcije iz fondova Europske unije uvelike se  povoljno održavaju kako na tvrtke tako i na zajednicu u kojoj djeluju. Izvrstan je dokaz tome primjer tvrtke Stella Mediterranea, svojevrsnog pionira u povlačenju EU sredstava na području Dalmacije. Evo i kako...

Priču Stella Mediterranee započeli su Melita i Andrija Polić na otoku Mljetu još 2002. Vodeći se idejom oživljavanja gastronomske tradicije Dalmacije i Mediterana, počeli su s proizvodnjom delicija po stoljetnim recepturama obiteljskih predaka, koje su, pak, prilagodili suvremenim tehnološkim procesima, bazirajući se na namirnicama mediteranskog kraja - suhim smokvama maslinama, šljivama, narančama i bademima. Iz godine u godinu širili su proizvodni asortiman i dopunjavali ga. Javnost ih je posebno prepoznala nekoliko godina kasnije - kada su u kliškom zaseoku Mihovilovići izgradili Stellu Croaticu.

Posrijedi je kompleks u sklopu kojeg se danas nalaze etno-selo, Muzej masline, vrtovi ljekovitog bilja, proizvodni pogoni, konoba, trgovina s tradicionalnim dalmatinskim proizvodima... Stella Croatica, dakle, promovira dalmatinsku kulturu, gastronomiju i prirodnu baštinu kroz autentično iskustvo za posjetitelje. Valja napomenuti da upravo uz pomoć novca iz EU fondova jača kapacitete za razvoj autohtonog turizma.

'Počeli smo još s pretpristupnim fondovima te kroz dva velika natječaja izgradili objekte za preradu voća i povrća. S apliciranjem na natječaje nastavili smo, naravno, i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, gradeći diversifikaciju samog poslovanja kroz izgradnju Muzeja masline, botaničkog vrta... Tu je, svakako, i izgradnja centra za gastronomsku baštinu Dalmatinske zagore, u čijem smo sklopu dobili mogućnost posjetiteljima približiti lokalne namirnice, uz pomoć vrhunskih chefova s našeg područja, koji su od njih napravili odlična jela. Radili smo, nadalje, na energetskoj obnovi - preko projekata postavili smo dvije elektrane. Također, radili smo na zanavljanju voznog parka - električna vozila nabavili EU sredstvima...', nabrojao nam je Andrija Polić. 

Foto: Veljko Martinović

Među nabrojanim, izdvojimo, primjerice, projekt naziva 'Očuvanje gastronomske i prirodne baštine Dalmacije i Dalmatinske zagore' koji je još uvijek u tijeku - započeo je 1. srpnja 2023., a traje do 30. lipnja 2025. Stella Mediterranea preko njega postiže zelenu i digitalnu tranziciju tematskog parka Stella Croatica u Klisu, i to kroz ulaganja u novu tehnologiju te stvaranje dodane vrijednosti temeljene na učinkovitim tehnologijama prihvatljivima za okoliš kao i inovativnim sadržajima s konačnim rezultatom rasta konkurentnosti i boljeg pozicioniranja na turističkom tržištu. Njegova je ukupna vrijednost 1.173.203,16 eura, od čega Europska unija - iz Mehanizma za oporavak i otpornost - sufinancira 546.409,96 eura.

Spomenimo još i da ova tvrtka sudjeluje i u međuteritorijalnom projektu, sufinanciranom europskim i nacionalnim sredstvima, koji je u recentnom razdoblju također zainteresirao javnost - 'Local2Local'. Provodi ga više lokalnih akcijskih grupa u Hrvatskoj, uključujući LAG Zagoru s 38 aktivnih članova iz javnog, gospodarskog i civilnog društva na području općina Dicmo, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć, Prgomet i Primorski Dolac. U njegovu je sklopu nedavno upravo u konobi u Agro-etno parku Stella Croatica održana kuharska radionica - inspirirana tradicionalnom gastronomijom Dalmatinske zagore, temeljena na lokalnim namirnicama nabavljenim od lokalnih proizvođača - koju su za lokalne ugostitelje vodili poznati hrvatski kuhari Hrvoje Zirojević, Tereza Alabanda, Ivica Katić i Luka Veić. Ugostiteljski objekti koji u ponudu uvrste takva jela dobit će certifikat 'Local2Local' s krajnjim ciljem implementiranja ovakvog pristupa gastronomiji.

'Među brojnim projektima nema značajnijih. Svaki je u svoje doba donio novu dimenziju poslovanja bez obzira na to je li se radilo o pretpristupnim fondovima, strukturnim fondovima ili Nacionalnom planu za oporavak i otpornost. Na svakom se i radilo u specifičnim uvjetima razvoja tvrtke, odnosno nije moguće uspoređivati prve projekte s, primjerice, trenutačnom izgradnjom centra gastronomske baštine. Zasigurno je prije bilo zahtjevnije, no danas je dinamičnije zbog drugačijih uvjeta na tržištu. Svakako, nismo mali kao nekoć, već ekipirani i upoznati s kompletnom procedurom', kazao je Polić. 

Foto: Joško Šupić

Otkrio nam je i kako su im konzultanti iznimno važni za europske projekte. Napomenuo je, međutim, kako su se isprva znatno više oslanjali na njih nego što je to sada slučaj. Prethodno su, prema njegovim riječima, bili kreatori i nositelji realizacije. U ovom su periodu, pak, kad su u tvrtki sasvim iskusni u projektnom smislu, konzultanti u funkciji  savjetovanja i 'nadkontrole'.

Premda se mnogima procedure provedbe pa i naposljetku izvještavanja doimaju suviše kompleksne, naš sugovornik ne dijeli taj stav. Naglasio je kako je sve unaprijed definirano.

'Zna se kako teče 'život' jednog projekta; koliko i kako traje u pripremi, povlačenju, realizaciji, zaključivanju i petogodišnjem stanju praćenja. Nadležna tijela sve jasno propisuju', pojasnio je. 

Na koncu razgovora dotaknuli smo se uloge koju bi EU fondovi trebali odigrati u budućnosti, u dugoročnom razvoju Dalmacije. U tom je kontekstu kazao kako slijede drugačiji natječaji s obzirom na to da se Hrvatska podosta približila standardima EU-a. 

'Dosad smo dosta sredstava povukli, a mogli smo još više. Nova programska razdoblja, međutim, ne poznaju sistem financiranja kakav je bio u proteklom periodu. Laički rečeno, neće biti fondova kroz koje će se nuditi, na primjer, 50% iznosa gradnje, već će financijski okviri služiti za, recimo, troškove kamata, razvoja, zapošljavanja, kontribucije radnih sati djelatnika ako se bave istraživanjem za razvoj ili novih prizvoda ili novih djelatnosti...', obrazložio je. 

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.