Ponovno se aktualiziralo pitanje vraćanja Starog placa Hajduku, a o tome je bilo govora i na sastanku Lukše Jakobušića i splitskog gradonačelnika Ivice Puljka. O projektu se godinama govori, a promišljanje kultnog prostora su ponudili prije četvrt stoljeća arhitekti Vlado Krstulović, Robert Plejić i Jerko Rošin.
Stari plac je našao i posebno mjesto u knjizi 'Jerko Rošin - arhitektonski tragovi', autora Marcela Bačića, Miljenka Domijana, Roberta Plejića i Ivana Rogića Nehajeva.
- Mi smo izradili programsko prostornu studiju, bile su potrebne izmjene GUP-a, ali smo i tada smatrali da je krajnje vrijeme da se definira stav oko programskog profiliranja, kapacitiranja i razvoja prostora. Priložili smo studiju da gradske službe ocjene koliko im je prihvatljivo - prisjetio se Rošin.
Kada smo prije dvije godine razgovarali s njim nam je otkrio da je ideja zapravo ponikla iz razgovora s pokojnim Zdenkom Runjićem. Split nije imao pravo glazbeno-kulturno središte i upravo je polivalentna koncertna dvorana bila okosnica programa.
- Nukleus je koncertna školjka - skalinada. Ideja nam je bila da na tom mjestu počne splitsko treće tisućljeće - naveo nam je.
Točno su definirali i parametre, od 150.000 kvadrata, 31.450 metara četvornih je planirano za izgradnju kulturoloških sadržaja, 34.850 kvadratnih metara za poslovnu namjenu, 5500 za stanovanje, 5.200 za hotele, dok bi 55.600 kvadrata bilo za garaže, a 15.400 za otvorene prostore.
- Stanovanje je bilo minimalno, ali potrebno zbog života grada, da živi cijelu godinu - objasnio nam je Rošin.
Tada su program i plan izložili i pod motom 'Bog, naime, prašta uvijek, čovjek ponekad, a urbano okruženje nikada'.
Spominjala se vrijednost projekta od 150 milijuna eura, a navodno je bilo i zainteresiranih investitora. Projekt je grijao ladice i tamo i ostao.
Prema posljednjim izmjenama GUP-a, unutar obuhvata od 60.000 četvornih metara između Zrinsko-frankopanske, Nazorove, Matoševe i Plinarske, jedna četvrtina je predviđena za novi park, uz obveznu sadnju drvoreda uz Matoševu ulicu. Dozvoljena je izgradnja na rubnim dijelovima, ali uz očuvanje vizure na Marjan i Park Emanuela Vidovića. Potrebno je također izgraditi javnu podzemnu garažu od minimalno 400 mjesta ispod igrališta i Kragićeve poljane. Propisuju se i kulturni sadržaji, muzej sporta, nova tržnica...
Na Starom placu se najozbiljnije razmišljalo o gradnji u vrijeme Željka Keruma, a upravo na tom mjestu je predstavio i kandidate za zamjenike gradonačelnika u kampanji 2017. godine, kada mu je pobjeda za dlaku izmaknula. Rekao je prije tri godine da tu želi graditi kongresni centar, podzemne garaže i tunel koji bi se protezao do Prokurativa, odnosno Rive.
U prvom mandatu spominjao je trgovački kompleks, ali je tadašnji prvi čovjek splitskih konzervatora Joško Belamarić 'osujetio' gradnju s takvim naumima zaštitom Starog placa kao kulturnog dobra.
Bilo kako bilo, što god jednom nikne, morat će se poštivati da prostor travnjaka ostane zelena površina.