ŠTO JE DALMACIJA BEZ TURIZMA? 'Pogrešno je pokušati replicirati prakse koje su nastale u drugim dijelovima svijeta'

Fotogalerija (39)

U organizaciji HUP-ovog Regionalnog ureda Split danas je održana konferencija 'Što je Dalmacija bez turizma?'. Prevelika izloženost Dalmacije turizmu, niska proizvodna gospodarska aktivnost te brojni infrastrukturni problemi izazovi su s kojima se jug Hrvatske svakodnevno suočava. Na konferenciji smo pokušali doznati na koje sve načine Dalmacija može poticati rast gospodarstva u smjeru inovativnosti i produktivnosti te istaknuti prepreke i prilike koje se u tom planu prepoznaju.

Uvodno je uzvanike pozdravila prof. dr. sc. Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu.

- Izuzetno mi je drago što je naša suradnja s HUP-om rezultirala ovakvim događanjem. To je za naš fakultet bitno jer smo po našoj misiji dio ekosustava ovog poslovnog područja. Na ovom fakultetu se razvija znanstveno istraživanje i jaki smo po pitanju regionalne ekonomije, po pitanju gospodarske strukture- kakvo bi gospodarstvo trebalo biti da bude otporno na vanjske šokove. Odnos turizma i drugih djelatnosti se provlači već godinama i mislim da nedostaje jasan odgovor osim turizma što razvijati i poticati i radi toga stvarati politike da bi ostvarili te ciljeve - kazala je ona.

Splitski dogradonačelnik, Antonio Kuzmanić, poručio je kako u će ekonomiji onaj koji uspije u doba krize, iz nje izaći još jači i bolji. 

- Grad Split je trenutno blizu potpisivanja novog ugovora za izgradnju Tehnološkog parka, tu vidimo prilike za razvoj informatike, novih tehnologija koje će donijeti u Split i nove poduzetnike. Grad Split mora osigurati prostor u kojem će poduzetnici stvarati nove proizvode, a jednako tako moramo i građanima omogućiti povoljniji stambeni smještaj. Konferencije poput ove su važne kako bismo osvijestili da ne smijemo biti ovisni samo o turizmu - rekao je Ante Kuzmanić.

Župan Blaženko Boban istaknuo je kako je županijska TZ radila studiju nosivih kapaciteta koja je jedina takva u Hrvatskoj.

- Ona je pokazala porazne rezultate. Na sam turizam trebamo početi gledati drugačije, potrebno ga je disperzirati. Imamo saznanja da mnogi mladi stručnjaci iz ICT sektora žele doći i raditi kod nas, na naše otoke, u Dalmatinsku zagoru, gdje će imati mir i lijepo okruženje, no nedostaje im infrastruktura koja je svakako i preduvjet za daljnji razvoj ne samo turizma nego i cijeloga gospodarstva. Ne smijemo naša priobalna područja zagušiti crnom industrijom, moramo se okrenuti zelenoj energiji i potencijalima koje ona nosi. Turizam može danas jedino biti kompatibilan sa zelenom energijom i ICT sektorom - izjavio je Boban.

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a kaže kako je HUP nedavno redefinirao svoje prioritete u suradnji s članovima.

- Ono što nam je sada posebno važno je svakako porezno i administrativno rasterećenje rada, zatim moderno radno zakonodavstvo jer vjerujemo da su zadovoljni zaposlenici ključ uspjeha, potom EU fondovi - Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka iz kojih želimo povući što je moguće više sredstava za privatni sektor koji će ta sredstva koristiti za nova ulaganja i modernizaciju poduzeća. Vjerujem da ćemo ostvarenjem ovih prioriteta postići bolje poslovno okruženje za sve - rekao je Furjan.

Prisutnima se obratio i  Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

- Srdačno vas sve pozdravljam u ime ministra gospodarstva i održivog razvoja. Zahvaljujem na pozivu i mogućnosti da kao zagovornik industrije govorim na ovu temu.  Dalmacija bez turizma je lijep dio najljepše zemlje na svijetu, u kojem žive vrijedni i marljivi ljudi, proizvodi kvalitetno vino i maslinovo ulje, ima svjetske pomorce, gradi vrhunske brodove. Pandemija je dala upozorenje da smo se previše opustili i da se previše oslanjamo na turizam. Turizam trebamo gledati kao skup gospodarskih grana. Samo ako građevinski, pomorski, ICT, prehrambeni sektori imaju koristi od turizma, onda on ima smisla. MINGOR provodi Zakon o poticanju ulaganja. Na području Dalmacije u ministarstvo je prijavljeno 60-tak investicijskih projekata, 3 mlrd investicija i otvoriti 800 radnih mjesta. Preko 50% tih projekata su investicije u turizam, a drugi su investicije u ICT, metalni sektor - kazao je on. 

Predavanje na temu 'Deindustrijalizacija Dalmacije – posljedice i nove prilike' održao je dr. sc. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb.

- U protekla tri desetljeća hrvatska gospodarska struktura postala je deindustrijalizirana u odnosu na razdoblje sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je proizvodni sektor činio gotovo 40% bruto domaćeg proizvoda. U Hrvatskoj se do razdoblja globalne financijske krize, pojava deindustrijalizacije nije previše preispitivala već se smatralo da je deindustrijalizacija rezultat, liberalizacije tržišta, jačanja tržišnog natjecanja, odnosno bolje alokacije resursa poduzeća u Hrvatskoj. Što se tiče analize udjela zaposlenih u proizvodnom sektoru u odnosu na ukupan broj zaposlenih u analiziranom razdoblju od 2000. do 2017. uočava se kako gotovo sve županije izuzev Međimurske županije bilježe smanjenje udjela broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima u odnosu na ukupan broj zaposlenih u tim županijama. To znači kako je u svim županijama izuzev Međimurske županije zabilježena deindustrijalizacija. Nužno je neprestano ukazivati na preduvjete koji su nužni u nacionalnoj ekonomiji da se započne s politikom usmjerenom jačanju industrijske politike - rekao je profesor Aralica u okviru svoga predavanja.

Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su: Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, Mateo Perak, Profico d.o.o., Zdravko Plazonić, direktor Petason d.o.o., predsjednik Izvršnog odbora Podružnice Dalmacija, Marinko Došen, predsjednik uprave AD Plastik d.d., prof. dr. sc Mile Dželalija, pročelnik odjela za fiziku, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta.

- Hrvatska ima velik potencijal u svojoj prehrambenoj industriji, mogućnost opskrbiti 10-15 milijuna stanovnika, a nažalost i dalje uvozimo prevelik dio proizvoda. Odgovor je samo u jednome - nismo konkurentni. Nedostaje nam inovativnosti, novih tehnologija, ali na konkurentnost utječu i faktori koji nemaju veze s proizvođačem - parafiskalni i fiskalni nameti, kojih je i dalje više od 350. Ostale države s kojima se natječemo nemaju tih nameta i tim uvjetima ne možemo konkurirati - istaknuo je Zdravko Plazonić, direktor Petason d.o.o. i predsjednik IO-a Podružnice Dalmacija.

- Nama u Hrvatskoj treba i turizam i proizvodnja i inovativne industrije koje se u osnovi usmjeravaju na kapitalizaciju znanja. U posljednjih 30-ak godina gospodarstvo nam se značajno promijenilo i proizvodni sektor ne čini više 40-ak % bruto domaćeg proizvoda kao ranije. Pravo je pitanje da li je turizam, kakav danas imamo, omogućio održive prihode u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županije gdje uočavamo smanjenje zaposlenosti u proizvodnim sektorima.Mi, kao društvo želimo jak turizam, što ne možemo izjednačiti s iznajmljivanjem apartmana. Turizam uz ozbiljne strateške planove, kreiranje dodatnih sadržaja i razvojne ciljeve ima potencijala povući i brojne druge grane gospodarstva čime se može smanjiti sezonalnost - kazao je Mihael Furjan.

- Pogrešno je pokušati replicirati prakse koje su nastale u specifičnim uvjetima u drugim dijelovima svijeta, no možemo učiti od najboljih i povezivati se s njima. IT industrija utječe na sve druge grane gospodarstva i u tom smislu, s obzirom na deindustrijalizaciju, u Splitu nemamo puno klijenata već većinom radimo sa stranim tvrtkama. Potrebna nam je jača domaća industrija koja bi u suradnji s nama iz IT-a razvijala svoju konkurentnost i proizvode visoke dodane vrijednosti - rekao je Mateo Perak, suosnivač IT tvrtke Profico.

- Turizam se mora mijenjati, ne možemo ga gledati u okviru brojenja noćenja, nego kroz razvoj industrija svjetskog značaja i njihovog plasman na tržište, a koje su vezane uz turizam, kao što je slučaj s pojedinim franšizama i platformama koje se koriste posvuda u svijetu. Turizam mora biti inkubator i akcelerator cijelog niza djelatnosti, on je multiplikator i kao takvoga ga treba promatrati - izjavio je Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta.