STRATEGIJA RAZVOJA GRADA: Analiza i glavni dokument bazirani na popisu stanovništva iz 2011. godine

U ponedjeljak će gradski vijećnici usvajati Strategiju razvoja Splita do 2030. godine. Jedan dio dokumenta, analiza stanja proteže se na preko 1100 stranica, s tim da su podaci prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Ukupna strategija je na nešto manje od 300 stranica, također bazirana na starim podatcima. Posljednja godina koja se spominje u analizi, aktualnosti poput proračuna, zaposlenika gradske uprave, kompetencija je 2018. godina. Ubačen je dio o Covid pandemiji koji se tiče 2020. godine. Akcijski plan pak ima sedam stranica. Izvjestitelj o strategiji je gradonačelnik Ivica Puljak. 

Kako su nam obrazložili u Banovini, razlog zašto su stariji podaci je taj što su je počeli raditi prije više godina, svakako prije posljednjeg popisa. Kada bi se krenulo 'ažurirati' bilo koji podatak, produljio bi se postupak. Na primjedbu evaluatora ubačen je dio o Covidu.

- Ono što je svakako najvažnije je da je trend isti, bez obzira na brojke. Tu nije došlo do značajnih promjena. Uz to, iznimno je bitan alat provedbe taj da će proračun morati voditi računa o strategiji. Taj dio će koordinirati RAST - obrazložili su nam u gradskoj upravi

Izdvojili smo neke zanimljive brojke koje se tiču Splita, iako su analizirane nakon popisa stanovništva 2011. godine. 

Generalno je pad broja stanovnika, demografski je (s)lom, a procvat pak doživljavaju istočni kotarevi. 

Prema popisu iz 2011. godine u Splitu je živjelo 5.289 pripadnika nacionalnih manjina, što čini približno tri posto ukupnog stanovništva, Najveći udio nacionalnih manjina bilježi Rijeka (14,44 posto).

U odnosu na 2001. godinu ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina i ostalih nacionalnih skupina se smanjio za 800 osoba, što predstavlja smanjenje od 13 posto. 

U Splitu žive sljedeće nacionalne manjine i ostale nacionalne skupine: Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Česi, Madari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi i svi ostali.

Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi, zatim slijede Bošnjaci te potom Crnogorci, Slovenci i Albanci. Od nacionalnih manjina jedino su Bošnjaci povećali brojnost u odnosu na 2001. godinu, i to za 45 posto.

Što se tiče smrtnosti Splićana, najviše se umire od srca, potom karcinoma. Prema podacima iz 2011. godine. Djeca pak najviše obolijevaju od bolesti dišnih puteva. 

U 2011. godini Split bilježi veći udio visokoškolski obrazovane populacije (25,85 posto) u odnosu na državni prosjek (16,39 posto), kao i u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju.

U međupopisnom razdoblju, od 2001. do 2011. godine, ukupan broj žena u fertilnom razdoblju smanjen je za 6.975 pripadnica ljepšeg spola, od čega iz dobne skupine od 20 do 29 za 2.303. To je smanjilo udio žena u fertilnom razdoblju s 49,6 posto u 2001. godini na 44,6 posto u 2011.

Pozitivni trend je povećanje udjela visokoobrazovanih u međupopisnom razdoblju za 5,66 posto, i to ponajviše u mladim dobnim skupinama. 

To je posljedica povećanja broja samih visokoobrazovanih među mladom populacijom, ali i posljedica smanjenja broja osoba s osnovnoškolskim obrazovanjem (i bez škole) za 5,16 posto, jer se uglavnom radi o najstarijim dobnim skupinama.

Srednjoškolsko obrazovanje uglavnom je zadovoljavalo potrebe gospodarske strukture prethodnih razdoblja, ali promjenom razvojne paradigme nakon 1991. godine potrebe gospodarstva se mijenjaju, što rezultira većom potražnjom za visokoškolski obrazovanim kadrom, pa je stoga dinamika porasta visokoškolski obrazovane populacije i najizraženiji.

Za kraj, prvi opći popis stanovništva proveden je 1857. godine kada je Split brojio 12.417 stanovnika. Turbulentno razdoblje druge sredine devetnaestog, a posebno dvadesetog stoljeća, nije previše ostavilo posljedice na demografski razvoj. U tom razdoblju broj stanovnika se povećao za više od 14 puta, što govori o važnosti grada Splita za cjelokupno područje Dalmacije. 

U odnosu na prvi popis, ukupni demografski porast iznosi 165.685, što je u prosjeku 1.076 stanovnika godišnje. U razdoblju od 154 godine, stanovništvo grada Splita bilježi konstantan rast, sve do 2001., kada ostvaruje pad od 6 posto u odnosu na 1991. godinu, kao i u 2011. u odnosu na 2001. Prema popisu iz 2011. godine, u Splitu živi 178.102 građana.