Stručnjakinja Centra za sigurniji internet: Dijeljenje nasilnih videa maloljetnica na društvenim mrežama je - nasilje

Smatrate li da je ispravno dijeliti nasilan sadržaj na društvenim mrežama? Početkom ovog tjedna u manje od 24 sata proširilo se nekoliko nasilnih i brutalnih videa snimljenih na splitskom području. Radi sve o dva odvojena slučaja, u prvom su prikazani maloljetnici koji zlostavljaju srednjoškolku, a u drugom pokušaj ubojstva u Kaštelima.

Počinitelji su vrlo brzo pronađeni, ali se nasilan sadržaj nastavio dijeliti i objavljivati na Facebooku, Instagramu, TikToku…

Ako je suditi po komentarima, sudionici virtualnog lanca dijeljenja takvo nešto se tumači kao prikazivanje nasilnika, a da pritom nisu svjesni dodatne viktimizacije žrtve, pa ni njihovog doprinosa u širenju i svojevrsnom normaliziranju nasilja.

- Dijeljenje nasilnog sadržaja je također nasilje - poručila je Lucija Vejmelka, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Studijskom centru Socijalnog rada. Gotovo 20 godina se znanstveno, istraživački i praktično bavi digitalnom dobrobiti i problematičnom uporabom interneta, korištenja društvenih mreža i mentalnim zdravljem mladih. Vejmelka je ujedno stalna stručna suradnica Centra za sigurniji internet, a trenutačno je u Panami na konferenciji SWSD (The joint conference for social work, education and social development) gdje izlaže rezultate regionalnog reprezentativnog istraživanja Deshame za Hrvatsku i Srbiju o online seksualnom uznemiravanju srednjoškolaca koje je proveo upravo Centar za sigurniji internet kojeg vodi Tomislav Ramljak iskusni ekspert za sigurnost na internetu.

Bez obzira na vremensku razliku, uspjela je pronaći način kako bi razgovarala s nama o važnoj temi online vršnjačkog nasilja, pogotovo nakon javne objave videa snimljenih u Splitu koji su se proširili svim platformama i nastavili se dijeliti.

Pitali smo je što treba učiniti kada dijete ili odrasla osoba dođe u doticaj s nasilnim sadržajem na internetu?

- Nemojte ga dijeliti dalje, to je također nasilje. Možete se javiti na hot line ili help line Centra za sigurniji internet https://csi.hr/  i Red Buttonu https://redbutton.com/ , online aplikacijama namijenjenim za prijavljivanje nezakonitih internetskih sadržaja. Djeco, ako imate problema, prijavite to nekom odraslom u koga imate povjerenja. Odraslima moram poručiti da okrivljavaju svoju djecu ako im prijave takvo nešto, djeca se boje da će im zabraniti korištenje mobitela ili da će njih okriviti ukoliko prijave nešto ovako. Trebalo je puno hrabrosti da vam se odvaže reći što im se događa u životu zato što djeca vrlo rijetko o svojim problemima na internetu pričaju s odraslim osobama - kazala je.

Zašto takav sadržaj nije dobro širiti dalje na društvenim mrežama?

- Svaki klik, svaki lajk, svaki share, svaki put kad dijete vidi da je takav sadržaj opet dijeljen, da ga je netko nanovo pogledao, podijelio, komentirao, to je ponovljeno nasilje i može dodatno pojačati negativne posljedice doživljenog nasilja. Mi odrasli smo odgovorni za djecu, odgovorni samo čuvati njihovu privatnost, štititi njihova prava i dignitet. Kada dijelimo takav video sudjelujemo u nasilnoj komunikaciji preko društvenih mreža, također doprinosimo normalizaciji nasilja gdje su takvi sadržaji uobičajeni, a to definitivno ne bi trebalo biti tako. Trebamo reagirati na nasilje i biti svjesni da sve što objavljujemo gledaju naša djeca koja su itekako digitalno kompetentnija i imaju bolje digitalne vještine od nas odraslih.

Što motivira mlade da uopće kreiraju i objave takav sadržaj?

- U procesu adolescencije je važno da si prihvaćen u grupi vršnjaka. Djeca predškolske i niže osnovnoškolske dobi su puno više vezana za roditelje, dok s adolescencijom dolazi želja za većim odvajanjem od roditelja i razvojem autonomije, te sve više žele biti prihvaćeni i omiljeni u grupi vršnjaka. Ovakvi sadržaji, nažalost, privlače lajkove, klikove, reshareove. No to ne rade samo djeca nego i odrasli. Odrasli te sadržaje nanovo objavljuju, šalju i na neki način sudjeluju u toj nasilnoj komunikaciji na društvenim mrežama i u normalizaciji takvih sadržaja koje djeca gledaju, iz toga uče pa i oni dijele i  komentiraju slične sadržaje.

Što se uopće može učiniti kada se pojave slučajevi vršnjačkog i online nasilja poput ovog u Splitu?

- Mislim da je važno sankcionirati nasilje, kao i pružiti podršku i pomoć djetetu koje je doživjelo ovakav oblik nasilja, ali i maloljetnom počinitelju. U slučaju vršnjačkog nasilja u Splitu, počinitelji su maloljetnici, i nešto ih je dovelo do toga, nisam upoznata s ovim pojedinačnim slučajem da bi mogla detaljnije komentirati što je dovelo do toga. No u ovom slučaju svi trebaju neku vrstu pomoći, podrške i usmjeravanje. Vjerujem da mlade djevojke, pa i u ovom konkretnom slučaju, mogu i hoće postati funkcionalni članovi društva koji neće promovirati nasilje u budućnosti i u vlastitim obiteljima, niti će željeti da njihova djeca danas-sutra potiču nasilje ako im se omogući pravovremena i prikladna pomoć i podrška. Poteškoća je da mi u Hrvatskoj nemamo specijalizirane ustanove koje se bave tretmanom i intervencijama u području problematične upotrebe interneta kod djece. Imamo Centar za sigurniji internet koji je neprofitna organizacija, vi imate u Splitu sjajan Most koji godinama bavi  važnim temama, ali to su udruge koje ovise o projektnim aktivnostima. Moramo razmišljati o tome kako želimo da nam sutra izgleda društvo i s mladima zajedno moramo osmisliti kako razviti one socijalne usluge koje će doprinijeti smanjenju nasilja i omogućiti da nam svakodnevni život bude ugodan. Svatko od nas ima priliku da svakom objavom, klikom, lajkom komentarom doprinosimo pozitivnom okruženju na društvenim mrežama - poručila je Vejmelka.

Skrenula je pažnju na nedavno objavljeno istraživanje Centra za sigurniji internet u kojem su sudjelovale srednje škole svih županija u Hrvatskoj. Preko 90 posto mladih je zadnjih godinu dana doživjelo ili svjedočilo online seksualnom uznemiravanju. Živimo u svijetu gdje su sadržaji seksualizirani i stalno smo im izloženi, a priča o seksualnim ponašanjima i uznemiravanju je još uvijek tabu tema koju djeca neće započeti s odraslima, tek manji postotak bi prijavio online uznemiravanje nastavnicima, roditeljima i odraslima pokazuju rezultati ovog istraživanja.

- Velik broj mladih ne zna prepoznati seksualno uznemiravanje. Kada im definiramo online seksualno uznemiravanje 23 posto kaže da je sudjelovalo ili svjedočilo seksualnom uznemiravanju. Međutim, kada smo ih ispitali preko setova ponašanja i različitih pitanja te izračunali koliko ih je zaista sudjelovalo, ispalo je da je preko 93 posto u posljednjih godinu dana doživjelo ili svjedočilo takvom nečemu, što znači da 70 posto naših mladih uopće nije svjesno da je to što se događa online seksualno uznemiravanje. Istraživanje je pokazalo da je preko 40 posto žrtava seksualnog uznemiravanja među mladima u posljednjih godinu dana. Ako imate razred od 25 djece, to je deset djece. To uopće nije mali broj i vrlo je zabrinjavajuće - kazala je stručnjakinja.

Manji, ali značajan postotak djece šalje vlastite seksualne sadržaje na nagovor ili ucjenu. Dakle, nakon procesa mamljenja i dugog razvijanja odnosa na internetu, kada se na neki način dobije povjerenje, osoba ih nagovori da snime prvu fotografiju, a nakon toga ih ucjenjuje tom fotografijom za daljnje slanje seksualnih sadržaja. Od deset posto onih koji su priznali da su slali seksualne sadržaje, čak 56 posto njih je to slalo na nagovor druge osobe. Nažalost, iznenađujuć je podatak da bi svega 10 posto djece prijavilo online seksualno uznemiravanje odraslim osobama, jer ne osjećaju povjerenje i često znaju biti napadnuti od strane odraslih.

- S druge strane ne osjećaju da mogu dobiti pravu podršku. To nije kritika nastavnicima jer i oni moraju dobiti podršku kako bi se bavili dvije ogromne tabu teme – seksualna ponašanja i društvene mreže. Roditelji pak nemaju iskustva ni kompetencija u digitalnom okruženju i izbjegavaju te teme sa svojom djecom, no važno je reći da roditelji nemaju dovoljno kvalitetnog vremena da razvijaju odnos s djetetom te da između ostalog i o ovome porazgovaraju - naglasila je naša sugovornica.

- Zato je poruka koju kao društvo moramo poslati je da ćemo na svako nasilje reagirati i ako se dogodi, da ćemo svako nasilje sankcionirati, da nasilje ne želimo u kući, školi, kvartu, gradu ili na društvenim mrežama. Znam da je Split jako temperamentan grad, što ima puno pozitivnih karakteristika, ali nasilno ponašanje ne smije biti odlika našeg temperamenta, jer dalmatinski temperament i nasilje nisu isto – poručila je Vejmelka.

Što onda uopće preporučiti roditeljima, kako da otkriju sve opasnosti i signale virtualnog svijeta u kojem djeca obitavaju?

- Pitajte dijete što se događa na društvenim mrežama, pitajte ih da vam objasni kako funkcionira TikTok, ili neka druga društvena mreža koju koriste. To je trenutak kada komunicirate s djetetom i otvarate komunikaciju o online okruženju koje za njih može biti vrlo rizično, dobro je za samopouzdanje djeteta jer vam ima priliku pokazati nešto što vi kao odrasli ne znate, a vama se otvara prozor u online svijet u kojem ćete primijetiti rizične signale koje kao odrasli znate i možete uočiti. Tako imate mogućnost s njima razgovarati i na vrijeme reagirati! Zajedno za digitalnu dobrobit! - zaključila je.