SUD ODBIO TUŽBU ZORANA ERCEGA Tvrdnja da je lažni branitelj - bagatelna?!

Splitski aktivist Zoran Erceg tužio je za naknadu štete novinara Željka Huljeva i Dalibora Bošnjaka, vlasnika web stranice www.gradjanska-akcija-official.com, i to zbog teksta pod naslovom 'Lažni branitelj Zoran Erceg, osobni snimatelj ratnog zločinca'. Sud je tužbu odbacio. U odnosu na Bošnjaka je bila nepravodobna, a u odnosu na Huljeva neosnovana, zaključio je sudac Branko Malenica. 

Erceg je u tužbi naveo da tekst sadrži netočne, zlonamjerne, neprovjerene i izuzetno uvredljive informacije koje se odnose na njega i njegov rad, a predstavljaju ga u negativnom svjetlu pa mu je time teško povrijeđena čast i ugled. 

Istaknuo je kako nije lažni branitelj, već ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata s 80 posto oštećenja organizma. Nikada nije bio osobni snimatelj Ratka Mladića, niti je s njim bio u bilo kakvoj vrsti poslovnog ili privatnog odnosa. Tvrdi kako nije točno da na stup srama pribija istinske hrvatske branitelje, kao i da iznosi laži uz potporu protudržavne i protuustavne grupacije. 

Zbog članka i danas je izložen prijetnjama, šikaniranju, zastrašivanju i dobacivanjima, slično je i njegovoj obitelji. Obratio se Bošnjaku zahtjevom za ispravkom informacije i uklanjanje spornog teksta, međutim, do podnošenja tužbe, nije objavljen ni ispravak, niti je tuženik na bilo koji drugi način pokušao naknaditi nastalu štetu. 

Tužba protiv Bošnjaka je podnijeta znatno nakon proteka roka od tri mjeseca od saznanja za objavu spornog članka, zaključio je sudac Branko Malenica. 

Pregovori u Velikoj Glavi 

U postupku je utvrđeno kako je Erceg ima status ratnog vojnog invalida s 80 posto oštećenja organizma, i to temeljem potvrde Ureda državne uprave u Splitu. 

U tekstu 'Lažni branitelj Zoran Erceg, osobni snimatelj ratnog zločinca', Huljev je pisao o njegovim aktivnostima u povodu prosvjeda branitelja u Zagrebu i pri tome komentirao njegove objave na društvenim mrežama. 

Između ostalog je naveo: 

'Nizom svojih fantazmagorija svjesno je izazivao rat na javnoj sceni i time odradio cilj u vidu podjele za ili protiv njega, pri čemu ga podupire dio etablirane sad već javne protudržavne i protuustavne grupacije s dominantnom potkom svojih ideoloških poraženih i bezvrijednih stavova u pravilu orkestrirano plasiranih kroz Ercegova lažljiva usta bez egzaktnih činjenica. Do danas javnosti nije stavio na uvid jasne dokaze osobnog ratnog puta, ranjavanja, kao i rješenje o statusu HRVI-a. Navodi ratni put, svaki dan neki novi, nakon čega uhvaćen u laži ubrzo bude javno prokazan kao prevarant.'

Dio teksta se odnosi na pregovore HV-a i JNA-a krajem kolovoza 1991. u selu Velika Glava u skradinskom zaleđu. 

'Erceg niti u jednom fragmentu nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom, niti se javio ili družio s novinarima s hrvatske strane ili hrvatskim braniteljima. Došao je na Veliku Glavu s Ratkom Mladićem. S njim i njegovom pratnjom ubijao je zajedno s njima vrijeme do početka sastanka. Ratko Mladić se zaputio natrag u Knin u društvu oružane pratnje i naravno, neizostavnog snimatelja Zorana Ercega. Nedugo potom ustrojavanjem sigurnosnih hrvatskih službi tajna snimka s Velike Glave je pomno analizirana te poslije stavljena u uporabu kada se na istom opet po snimateljskom zadatku pojavio famozni Zoran Erceg, ali je brzo zabilježen te je po naredbi generala Janka Bobetka, kojemu je to predočeno, doslovni isprašen daleko od hrvatskih postrojbi. Na koncu svega postavlja se pitanje tko je stvarno i kakvu je ulogu u Domovinskom ratu imao Zoran Erceg, rođeni Kninjanin od oca Hrvata i majke Srpkinje i kakvu ulogu i za koga isti ima danas nakon što je doslovno pao s neba ispred Savske 66. Nakon gore opisanog neka svatko dobronamjeran zaključi tko je Erceg.'

Vrijednosni sud autora 

Sudac je zaključio da se nedvojbeno iznosi neistina vezana za status Zorana Ercega, što se moglo izbjeći da je autor provjerio da se radi o evidentiranom hrvatskom branitelju. Dodao je odmah kako predmet parnice nije utvrđivanje vjerodostojnosti te isprave. 

'Dio naslova u kojem se Zoran Erceg označava lažnim braniteljem, kao i dio članka u kojem se proziva zbog braniteljskog statusa i na tu okolnost prikazuje kao prevarant, sadrži neistinu koja je posljedično svakako uvredljiva za tužitelja', konstatirao je sudac Malenica.   

Za dio teksta koji opisuju pregovore JNA i HV-a, autor ne iznosi tvrdnje koje bi bile proizvoljne i suprotnosti s tijekom tog događaja, sudionicima pa tako i ulogom tužitelja, zaključio je sudac. 

Erceg je potvrdio da je došao i otišao s Mladićem, a isto proizlazi i iz fotografija objavljenih u članku. Sudac u navodima da Erceg nije izgledao kao slučajan gost, avanturist ili osoba koja odaje strah, ne nalazi ništa sporno ili uvredljivo za tužitelja, koji je očito događaju bio nazočan slobodnom voljom, a ne pod prijetnjom ili prisilom. 

Ostatak teksta i naslova sudac Malenica ocijenio je vrijednosnim sudom autora koji ne sadrže elemente koji bi Ercegu nanijeli duševne boli. Osnovano je da je Mladić ratni zločinac jer je za to djelo osuđen u Haagu, a to da je Erceg njegov osobni snimatelj posljedica je okolnosti pod kojima je bio u Velikoj Glavi. 

Erceg je u svom iskazu naveo da kako mu je prvi cilj bio snimanje aktivnosti kninskog korpusa. 

'Razumljivo je da se na namjere tužitelja i njegov dolazak na pregovore u društvu zapovjednika neprijateljske vojske ne gleda blagonaklono i s osjećajem za profesiju, odnosno, novinarsku znatiželju. Njegove tvrdnje nemaju logičnog uporišta, budući da je taj cilj mogao postići snimajući pregovore sa suprotne, hrvatske strane. Njegove tvrdnje nemaju ni činjeničnog uporišta jer njegov rad nije rezultirao materijalom koji bi sadržajem i posebnošću doista opravdao trud i rizik kojem se navodno izložio. Činjenica je da kod dijela javnosti, posebno braniteljske populacije, ovakav modus operandi nije primljen kao životan i logičan, niti kao čin odvažnosti, pogotovo kada se nasuprot tome uzmu u obzir nebrojeni novinarski i snimateljski radovi nastali u ratu u iznimno teškim i pogibeljnim uvjetima. Očito je da autor članka okolnosti tog događaja nije vidio kao poduhvat, već kao Ercegovo pristajanje na neprijateljsku stranu, odnosno, barem kao provokaciju uz zaštitu ili naklonost JNA. Sud smatra kako je tuženik percipirao tužitelja kao osobu od povjerenja ili blisku Ratku Mladiću, stoga se izraz osobni snimatelj doživljava kao sarkazam, odnosno, kao oštra, pakosna poruga utemeljena na paradoksalnom postupanju osobe o kojoj je pisao', stoji u presudi suca Malenice. 

Zaključio je da je Huljev objavljivanjem neistine o Ercegu kao lažnom branitelju napravio bagatelnu štetu koja nije od značaja za naknadu u novčanoj protuvrijednosti i da Erceg nije dokazao da je upravo Huljev autor naslova.