Sugestija SpLitere: 'Veći udio iz proračuna treba pripasti kulturi'
U okviru projekta 'Naš grad' predstavljamo djelovanje splitskih udruga
SpLitera je jedna od brojnih udruga na splitskom području koje obavljanjem najrazličitijih društveno važnih djelatnosti daju svoj doprinos oblikovanju boljeg i pravednijeg društva kroz građanske inicijative, zagovaranje i zaštitu ljudskih prava i ranjivih skupina, aktivno sudjelovanje u oblikovanju različitih nacionalnih propisa, programa i strategija te obavljanje socijalnih i javnih usluga od općeg interesa, a koju predstavljamo u serijalu članaka u okviru projekta Dalmatinskog portala naziva 'Naš grad'.
Kako bi se građani podrobnije upoznali s angažmanom organizacija civilnog društva sa sjedištem u Splitu, donosimo informacije o njihovim predstavnicima, područjima u kojima djeluju, izvorima financiranja i kontaktima preko kojih im se mogu obratiti. Pritom naglasak stavljamo na njihove projekte - na one koji su već polučili uspjeh, na one koje trenutno provode kao i na one koje tek namjeravaju realizirati. Ujedno iznosimo njihove prijedloge nužnih promjena na razini javnih politika.
Nakon mnogobrojnih uspješnih aktivnosti - kao što su prvi kontinuirani rezidencijalni program za pisce, organizacija nastupa na međunarodnim festivalima i sajmovima knjiga u Leipzigu, Frankfurtu, Beču, Tirani..., mnogobrojni kazališni i međunarodni književni programi i sl. - iskusni kulturni radnici Alida Bremer, Ralph Hammerthaler, Bruna Bebić i Edi Matić 2018. udružili su se u novu udrugu pod nazivom SpLitera. Upravo je Edi Matić njen današnji predstavnik.
'Osnovni su ciljevi udruge obogaćivanje književne scene, zatim i općenito kulturne scene kroz spoj kazališne i literarne umjetnosti. Na početku smo težište stavili na Mediteran. Nekada 'kolijevka europske civilizacije' danas je problematična, gotovo neuralgična regija. Na sučeljima triju kontinenata podižu se ograde, na južnoj i istočnoj obali postoje veliki demografski, politički i klimatski problemi, ratovi i siromaštvo, a na sjevernim obalama često vladaju organizirani kriminal, korupcija ili loša organizacija. Želimo zajedno, umjetnički i intelektualno razmišljati o ljepotama Mediterana - ne zatvarajući oči pred ogromnim problemima s kojima se ovaj prostor suočava, isto tako pozvati europsku javnost na razmišljanje o ovoj situaciji', kazali su iz SpLitere.
U najvažnije projekte koje su realizirali svrstali su 'Salon susreće trg'. Posrijedi je zbirka 'razglednica' koje su iz raznih zemalja Sredozemlja poslali pjesnici, novinari, pisci i stručnjaci različitih profila.
'Mediteran kakvim ga oni vide nije uvijek onakav kao iz blistavih turističkih brošura o suncu i moru. Nekad se u Parizu ili u Berlinu diskutiralo, muziciralo i čitalo po salonima, a na Mediteranu po trgovima, stoga se naš projekt odvija pod motom 'Salon susreće trg'.
Virtualni projekt bio je - u pandemijskom vremenu - uvod za međunarodni festival 'Split Lit Int'. Bogati petodnevni program okupio je književnike, književnice, antropologe, novinare, dramaturge, glumce i kulturne djelatnike iz 15 mediteranskih zemalja te Švicarske i Njemačke. Pored književnih predstavljanja, održavali su se javni okrugli stolovi na kojima se raspravljalo o teškoćama s kojima se bori kolijevka europske kulture', naveli su.
Trenutno provode projekt 'Bečka kavana'. Njime približavaju stranu književnost - za početak austrijsku - splitskoj i široj publici.
'Razmjenom iskustava između domaćih autora i autorica i naših gostiju, renomiranih spisatelja i spisateljica, želimo se pitati možemo li usporediti današnju hrvatsku kulturu s austrijskom. Zanima nas koje su odlike slične, a gdje su razlike i što uopće s njima', pojasnili su.
Ambicija im je i nastavak književnog mapiranja Mediterana kroz festival 'Split Lit Int'.
'Kulturna politika, kao jedan od segmenata javne politike, treba uvijek voditi računa o tome što se treba ostvariti i kako. U tom kontinuiranom i dugoročnom procesu treba uvijek imati u vidu snage civilnog sektora (nevladine organizacije) jer one su jedan od najvažnijih stupova društva. Stoga bi vijeća u kulturi Grada Splita trebala boljom komunikacijom i promišljanjem uspostavljati suradnje s organizacijama koje kulturnu politiku provode u djelo.
Odabiri sufinanciranja projekata nisu lak zadatak, ali dobro prepoznavanje vrijednosti pojedinih aktivnosti od velikog je značaja za općeniti učinak u razvoju društva. Jednako tako, dobra evaluacija pomaže u procjenama budućih projekata. Svaka će organizacija i dalje misliti da je njen projekt najvažniji i najvrjedniji, ali dobrim procjenama postizali bi se bolji rezultati, a ne samo 'zadovoljio' velik broj njih. Primjerice, naš je projekt sufinanciran s cca. 2% procijenjenog budžeta, pa se strani izvori financiranja pitaju kako to grad u kojem se treba održati mediteranski festival ne prepoznaje njegovu vrijednost...
Također, potrebno je izboriti veći udio iz proračuna za kulturne javne politike. To je teška bitka, ali dojam je da se ne radi dovoljno na tome. Izdvajanja za kulturu, a posebno za književna događanja, iz ukupnog proračuna još su uvijek nedovoljna', upozorili su.
Izvori su financiranja SpLitere: Allianz Kulturstiftung, Jan Michalski foundation, Pro Helvetia, Goethe Institut Zagreb, Austrijski kulturni forum, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split.
Dodatne informacije o udruzi dostupne su na njenoj službenoj stranici. Građani svoje prijedloge i upite mogu slati na e-mail adresu edi.matic@splitera.eu.
