SUKOB U KBC-u SPLIT Kakav je ravnatelj? Ovi liječnici i djelatnici imaju samo riječi hvale za dr. Meštrovića

Posljednjih mjeseci novi predsjednik Upravnog vijeća splitskog KBC-a, doc. dr. Mate Petričević, javno iznosi kritike na račun ravnatelja prof. dr. sc. Julija Meštrovića. Među ostalim, Petričević zamjera Meštroviću 'loše međuljudske odnose', 'organizaciju rada'... 

Ravnatelju je pokušao blokirati izbor pomoćnika, uglednog liječnika dr. Zenona Pogorelića, ali je popustio već na sljedećoj sjednici.

Petričević je došao iz Zagreba, a na kardiokirurgiji splitske bolnice je u proteklih godinu dana napravio značajne pomake. Član je HDZ-a, ne krije privrženost stranci i Viliju Berošu, pa se njegov odnos s Meštrovićem tumači kao i sukob ministra zdravstva s ravnateljem bolnice.

Kakvo je stanje u bolnici i kakav je kao ravnatelj dr. Meštrović, imali su potrebu komentirati splitski liječnici u mirovini koji su među najboljim pedijatrima, prof. dr. Marijan Saraga i prof. dr. Veselin Škrabić, te Sanja Šolić, glavna sestra Zavoda za intenzivnu pedijatriju.

Doktor Saraga, nekadašnji predstojnik Klinike za dječje bolesti te član Upravnog vijeća splitske bolnice tijekom ratnih godina je ustvrdio kako je ravnatelj Meštrović izvrstan čovjek, školovan i posvećen poslu. Posebno je istaknuo formiranje odjela Jedinice intenzivnog liječenja (JIL) za djecu, što je, kaže, bilo revolucionarno u to doba. Danas je pak referentni centar u kojem je spašeno na tisuće malih, dječjih života. 

Meštrović je bio dopredsjednik europskog pedijatrijskog društva, u dva mandata i nacionalnog. 

- Sigurno ima organizacijske sposobnosti, na mjestu ravnatelja zacrtao je kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove koji se ostvaruju – iznosi Saraga. 

Začudila ga je i Petričevićeva autoritativnost u razgovorima za medije, jer, kako kaže, predsjednik Upravnog vijeća je 'prvi među jednakima', stoga bi trebao samo iznositi zajedničke stavove.

Što se tiče bolničkog sustava, preciznije odjela koji je vodio, navodi da je jedan od problema bio što dugo nisu primali mlade ljude. Nastao je procjep koji se tek posljednjih godina počeo puniti. Na tome su radili zajedno, liječnici te pokojni ravnatelj dr. Ivo Jurić  i Meštrović, uz pomoć Vlade RH. 

- Vlada je otvorila vrata mladima, a ravnatelji su bili uporni. Žao mi je što  nismo dočekali da dođu ranije, da ih učimo i još godinu dvije da budu s nama seniorima - otkriva nam.

A o kojoj se brojci radi, dovoljno je reći da je dr. Saraga mentorirao 50 specijalizanata.

- Imam gorčinu jer mi se čini da bi trebalo malo drukčije raditi kako bi se stvorio zajednički duh. Jedno je napasti neradnika, a drugo kad napadate čovjeka koji živi 24 sata bolnicu - kaže.

Sličnog je stava i prof.dr. sc. Veselin Škrabić, također bivši predstojnik Klinike za dječje bolesti. Smatra kako u datim okolnostima sustav dobro funkcionira.

Problem medicinskog kadra je naslijeđen, obrazlaže, cijela jedna srednja generacija je 'izbrisana' jer nije bilo sistematičnog plana ranije. 

- Naslijeđeni su objektivni problemi, zbog vremena u kojem živimo je nezadovoljstvo pojedinih djelatnika koji prekidaju radne odnose i odlaze u privatne ustanove ili u inozemstvo. Problem zapošljavanja medicinskih sestara je teško rješiv s obzirom na to da nema interesa - objašnjava.

Što se tiče nezadovoljstva zbog plaća, Škrabić kaže da je iluzorno govoriti kako bi mu mirovina četiri puta veća bila na zapadu, ali da se treba mjeriti metrom okoline u kojoj živimo.

- Doc. dr. Mate Petričević je, kako kaže, riješio problem čekanja na kardiokirurgiji. Volio bih da dođe na pedijatriju i da to može kazati. Ne može, jer se radi o drukčijim problemima. O potpuno različitim stvarima, s tim da je prvi i najveći problem nedostatak prostora. Dakle, treba znati zašto jedan takav iskorak nije moguće napraviti kako misli. Pitanje prostora može se riješiti samo novom bolnicom - odlučno tvrdi.

Smatra da se novi predsjednik Upravnog vijeća potpuno neobjektivno obrušio na Meštrovića. 

- Napokon smo dobili ravnatelja koji je hrabar, kreativan, s vizijom djelovanja koju provodi u djelo - jasan je.

Smatra kako će uvijek biti nezadovoljnih, kao i kritika na koje se ne treba obazirati. Ali, ako se radi o šefu odjela, predsjedniku Upravnog vijeća, onda ima to svoje značenje. 

- Svaki ravnatelj će imati oponente, netko drugi će uvijek htjeti doći na njihovo mjesto.  Međutim, samo bih ga volio vidjeti  na mjestu pedijatrije i da tamo uzme žezlo u ruke - zaključio je Škrabić.

Prozivke splitskog KBC-a, ravnatelja, ali i svih djelatnika je teško primila glavna medicinska sestra Zavoda za intenzivnu pedijatriju Sanja Šolić.

- Kad netko sebi daje za pravo javno generalizirati često se dogodi da zbog prozivki ponekad osjetite da se pri prvom kontaktu s pacijentima  morate braniti. Radim na emocionalno najtežem mjestu, gdje umiru djeca. Iz pozicije svog radnog mjesta, mogu reći da je počelo na entuzijazmu, ljubavi prema struci, djetetu i roditeljima. To je poziv, a ne posao - opisuje.

Otkrila nam je i koji joj je glavni moto kojeg je savjetovala i kolegama. Jednostavno je, 'kroz sva postupanja prema drugima, nećete nikada pogriješiti ako samo promislite što bih ja za sebe da sam u toj poziciji'. Kao glavna sestra poručuje kako imaju najbolje pomoćne djelatnice u bolnici i medicinske sestre kojima se ponosi.

Što se tiče ravnatelja, s njim je provela radni vijek, bila je uz njega i dr. Krželja kada je pokrenut dječji JIL.

-  Nevjerojatno silan angažman, to je njegov životni projekt. Stao je prvi, imao je hrabrosti, srca i petlje, ali, nažalost, čim se malo izdigneš, samo ti se gledaju mane - smatra.

Ipak, postoji jedna 'stavka' koja se, kaže, nikada neće moći vezati uz Meštrovićevo ime. 

- Svašta se može reći u toj sebičnoj borbi, ali nikada nitko neće moći reći da je korumpiran ili podržava korupciju. I to životom garantiram, poznajem ga od 1989. godine i nikada nije kiksao na tom polju - završila je glavna medicinska sestra.