SVI PRECI FRANE MATOŠIĆA Nepo Kuzmanić: Životima su branili Split, Frane Matošić, sin Nikole, poginuo je u sukobu s Turcima u dobi od 34 godine
Matošići pripadaju obiteljima koje su živjele u Splitu u vrijeme izuzetne turske opasnosti
Analizu podrijetla predaka Frane Matošića (prigodom stogodišnjice rođenja - rođen je 25.11.1918.) napravit ću na sličan način kako sam 1992. godine (tristota godišnjica utemeljenja župe sv. Petra) napravio za pučanstvo Lučca i Manuša (stanje kakvo je bilo 1882. godine, prilkom pobjede narodnjaka nad autonomašima), a dodat ću da sam na isti način odredio podrijetlo predaka Gorana Ivaniševića, nakon njegovog triumfa u Wimbledonu. Ne želeći se upuštati u detaljna obrazloženja, podsjetit ću da se moj rad 'Podrijetlo pučanstva Lučca i Manuša' nalazi u godišnjaku poljičkog dekanata ('Poljica') broj 20., godina 1995., strana 208-212.
Podrijetlo predaka Frane Matošića odredio sam na način da sam napravio rodoslovlje do osme linije, dakle do 256 predaka. U onim slučajevima kad nisam mogao doći (temeljem raspoloživih podataka) do osme linije prenosio sam posljednji podatak.Tako sam na primjer u slučaju Franine prabake Vice Kuzmanić iz Kaštel Novog (1801. - 1871.) računao da među 256 ima 32 pretka iz Kaštela, odnosno okolice Splita. Premda je ovaj pristup podložan kritici, smatram ga ipak dovoljno točnim. U slučajevima kada pojedino vjenčanje nije zapisano u splitskim maticama (obavljeno je izvan Splita), na temelju iskustva odredio sam na način da dvije trećine pripadaju okolici Splita, a jedna trećina Poljicima.
Obitelji sam prema mjestu doseljavanja podjelio u osam grupa.Prvoj grupi koju sam nazvao 'Stari Splićani' pripadaju obitelji doseljene prije 1550. godine. Drugu grupu čine Poljica, treću okolica Splita, kojoj sam osim Solina, Vranjica, Kaštela, Mravinaca, Klisa, Kamena i Trogira, priključio i okolicu Omiša, pri čemu je udjel Kaštela največi. Četvrtu grupu čine otoci, petu Zagora, šestu Italija, sedmu Bosna, te osmu Istra.Kako sam nedavno napravio još neobjavljenu analizu Varoša i Dobrog za isto razdoblje (1882. godina) podatke koji se odnose na Franu Matošića usporedit ću s onima za obe grupe splitskih predgrađa. Kako su se Franini roditelji vjenčali 1901. godine može se konstatirati da je riječ o približno istom razdoblju.
Poljička obitelj Matošić, uselila se u Split nakon velike kuge, a na prvi trag u dokumentima nalazimo 1609. godine kada rodonačelnik Nikola Matošić uzima na obradu osam vriti zemlje za oranje od splitskog građanina Jure Martija. Kako se Nikolin otac zvao Mate (a tako se zove i Nikolin sin nositelj kontinuiteta) vrlo je vjerojatno da je prezime oblikovano po njemu.
Matošići pripadaju obiteljima koje su živjele u Splitu u vrijeme izuzetne turske opasnosti, braneći svojim životima kontinuitet mediteranske kulture. Primjer takve borbe je Frane Matošić sin Nikole, koji je 1657.,poginuo u sukobu s Turcima u dobi od 34 godine, braneći Split, koji je bio najozbiljnije ugrožen. Brzu afirmaciju Matošića u Splitu potvđuje pojava kaninika Petra (1629. - 1697.), također sina Nikole.
Vojničke sposobnosti Matošića potvrđuje harambaša Ante (1698-1751.), te njegov sin Toma, također harambaša, da bi i Tomin sin Ante prilikom vjenčanja s Vicom Aljinović 1788. bio zapisan kao harambaša. Riječ je dakle o funkciji koja se u obitelji prenosila najmanje u tri generacije. Premda ih gotovo dva stoljeća nalazimo kao težake, Matošići se već potkraj osamnaestog stoljeća počinju okretati prema zanatima prolazeći u sociološkom pogledu isti put kao i ostale splitske težačke obitelji. Njihov uspon između ostalog ilustrira Ivan Matošić koji je nakon pobjede narodnjaka nad autonomašima 1882. godine bio izabran za jednog od šest prisjednika općinskog vijeća uz Gaju Bulata, Edvarda Tacconija, Pavla Kambera, Petra Katalinića i Matu Protića). Slijedi rodoslovlje Frane Matošića po očevoj i majčinoj liniji :
1. Matošić Mate rođen i umro u Poljicima
2. Matošić Nikola rođ. u Poljicima, umro u Splitu
3. Matošić Mate (oko 1618-1646)
4. Matošić Frane (1646-1702) 1677 Kate Bosna (1660-1695)
5. Matošić Ivan (1695-1766) 1719 Ana Domjanović (1702-1751)
6. Matošić Frane (1731-1795) poslije 1783 Kate Komar (1761-1841)
7. Matošić Ivan (1786-1839) poslije 1829 Vice Kuzmanić (1801-1871) Kaštel Novi
8. Matošić Jere (1834-1899) 1857 Bare Reić-Mikel (1837-1905)
9. Matošić Duje (1865-poslije 1918.) 1901 Kate Ivanišević-Kure (1883-1946)
10. Matošić Frane (1918-2007 ) 1947 Ksenija Jahoda (1921-2017)
1. Ivan Kukoč rođen u Poljicima, umro u Splitu
2. Jere Kukoč-Ivanšević (oko 1581 u Poljicima-1651 u Splitu) 1617 Anica
3. Ivan Kukoč-Ivanišević (1617-1684) Kate (1641-1711)
4. Jakov Kukoč-Ivanišević (1680-1722) 1705 Kate Nižić
5. Ante Kukoč-Ivanišević 1738 Domina Senjanović
6. Pave Kukoč-Ivanišević (1746-1801) 1776 Mande Trumbić (1748-1798)
7. Jakov Kukoč-Ivanišević (1789-1845) 1810 Vice Viđak (1793-1871)
8. Ivan Ivanišević (1814-1888) 1842 Kate Kuzmanić (1825-1876)
9. Jakov Ivanišvić-Kure (1846-1907) 1877 Ane Ružić (1848-poslije 1918)
10. Kate Ivanišević-Kure (1883-1946) 1901 Duje Matošić (1865-poslije 1918)
Iz rodoslovlja Matošića treba reći da je Kate Komar bila četvrta žena Frane Matošića, dok je Vice Kuzmanić iz Kaštel Novog bila druga žena Ivana Matošića. Iz tabela je vidljivo da je Frane Matošić, slavni nogometaš Hajduka ( moja baba bi rekla fuzbališta 'Ajduka') i neprikosnoveni vođa momčadi, osma generacija rođena, odnosno deveta generacija umrla u Splitu. Njegova majka Kate Ivanišević-Kure je također osma generacija rođena, odnosno deveta generacija umrla u Splitu. Matošići i Ivaniševići su doseljeni iz Poljica, pri čemu su Matošići nastanjeni u Velom Varošu, a Ivaniševići na Lučcu, što svjedoči da antagonizam između splitskih predgrađa nije imao velike dimenzije (kazat ću da je i moj dida, Lučanin Pere Kuzmanić, oženija Varošku Marušetu Matošić).
U osmoj liniji (256 predaka) Frane Matošić ima najviše Duplančića (6), po četiri Ivanišević, Matošića, Dorića i Ružića, po tri Čulića, Dvornik-Vesanovića, Krstulović-Opara i Trumbića, te po dva Aljevića, Aržića, Borovčić-Kurira, Mužinića, Radmilovića, Sinovčića i Tomašića. Po jednog pretstavnika ima iz obitelji Betica, Bonačić, Bosna, Buljanović, Didoš, Dadas, Despalatović, Dondi, Družeić, Ferić, Grle, Jelaska, Juričić, Kaliterna, Katunarić, Kočunović, Komar, Kovačić, Kragić, Kuzmanić, Lipopil, Mandić, Masovčić, Matejević,Ninčević, Paić, Perišić, Pezeljević, Prlain, Prvan, Radica, Radosavljević, Roje, Senjanović, Šetko, Šitić, Škaričić, Šore, Šparac, Viđak i Žura (riječ je dakako o splitskim obiteljima među kojima ima i izumrlih i odseljenih). Na fešti Frane Matošića u orgnizaciji Dalmatinskog portala konstatirn je da je njegova supruga (Ksenija Jahoda) Čehinja, što je samo djelomično točno.
Ona naime ima po 25% austrijske, češke i drniške krvi, te uz 12,5% predaka iz Svinišća, isto toliko starih Splićana (Brnabić i Despalatović). Na kraju ću kazati da su Matošići 1948. godine bili 12. obitelj po brojnosti (189) u Splitu, da bi 2001. godine pali na 149. mjesto (170), s tendencijom daljeg pada vezano znatno više za izumiranje nego za iseljavanje.
