NIKAD BRŽE I MIRNIJE: Usvojena Strategija razvoja Splita do 2030. godine

Fotogalerija (55)

11.45 - Tomislav Prljević, HDZ-ov vijećnik, smatra da treba ažurirati podatke, uz želju da ne ostane mrtvo slovo na papiru.

Panegirike na račun Strategije razvoja je iznio Damir Barbir, nezavisni vijećnik koji se posljednji javio za raspravu. 

Željko Domazet, predsjednik Gradskog vijeća se još jednom poimenice zahvalio svima sudionicima izrade Strategije.

- Zasigurno nije savršen, ali se izrađivao godinama, sve smo razloge čuli. Ovo je dobar i lijepi primjer suradnje Grada i Sveučilišta - rekao je Domazet.

Strategija razvoja Splita do 2030.godine je usvojena s 23 ruke podrške, uz troje suzdržanih.

Za vijećnike i goste je osigurana zakuska u atriju Ekonomskog fakulteta.

11.09 - HGS-ov Igor Stanišić se također referirao na zastarjele podatke iz popisa stanovništva. Kazao je i da se preveliki značaj dao epidemiji koronavirusa, a nema inflacije. Zatim je kritizirao i da je u analizi stanja korištena jedino tehnika SWOT analize, ali i da kod navođenja pokazatelja mjera početne vrijednosti su iz različitih godina, od čega su neke starije 5, 10 i više godine te da se  većina mjera  odnosi na donošenje novih dokumenata koji neće riješiti probleme.

Izdvojio je i neke konkretne opaske.

- Na koji će način osnivanje ustrojbene jedinice unutar gradske uprave doprinijeti poboljšanju stambene politike? Samo osnivanje odjela ne može biti svrha sama sebi. 

 Na koji način će se povećati stambeno zbrinjavanje ugroženih skupina? Cijela strategija je pisana navođenjem podataka i isticanjem problema bez jasno propisanih mjera.

Posebno se osvrnuo na navode koji se tiču stope zaposlenosti osoba s invaliditetom.

- Početna vrijednost 2018. je 112, a ciljana vrijednost 2030. je 500 zaposlenih osoba s invaliditetom. Na koji način to aktualna gradska vlast želi ostvariti ako znamo da su dokazali netrpeljivost prema osoba s invaliditetom pa su im tako davali otkaze, ali i po ustanovama kršili pravo prednosti zapošljavanja osoba s invaliditetom? - osvrnuo se Stanišić. 

 Zoran Đogaš, nezavisni vijećnik na listi HDZ-a je također bio kritičan prema vlasti, ali uz pohvalu Sveučilištu.

- Bojim se da Strategija ne postane samo PR dokument ove vlasti čija ovo nije zasluga, odnosno nema puno veze s njima - rekao je među ostalim Đogaš.

10.58 - Tomislav Šuta se prvi javio za riječ i pozvao gradske firme da prate Strategiju razvoja.

- Jako je važno da gradonačelnik čim prije sazove sve direktore poduzeća i gradskih ustanova. Vjerujem da neće biti samo puko slovo na papiru te da će  imati neku snagu - rekao je Šuta.

Istaknuo je i da je evidentan pad razvoja poduzetništva u gradu.

Kritizirao je i činjenicu što se u dokumentu ne razrađuje gospodarenje otpadom, ne spominje se sortirnica. 

- Sve se svelo na postavljanje kontejnera, nema ni tu dovoljno dobro plana - smatra.

Mišljenja je da bi se danas trebalo krenuti u izmjene ove strategije kako bi se došlo do potpuno dobrog i kvalitetnog dokumenta.

Činjenica da je pred nama u rujnu 2023. godine prijedlog Strategije razvoja grada Splita 2020.-2030. puno govori o nama kao Gradu. Odluka Gradskog vijeća o izradi strategije donesena je prije pet i pol godina, a izvorno je predviđeno da Strategija bude usvojena na Gradskom vijeću prije četiri godine. To još više govori o nama kao Gradu.

SDP-ov Davor Matijević je naveo kako se često spominje činjenica da su u Strategiji korišteni stari podaci od popisa stanovništva iz 2011.godine. 

-  Međutim ono što više brine to je što su se dionici u Partnerskom vijeću i Glavni odbor koji je trebao imati puno važniju ulogu relativno rijetko sastajali, te su se podaci od dionika prikupljali e-mailom kao da je 1998. godina umjesto da se uspostavio neki online sustav za bržu interakciju - kazao je. 

Kako će se onda, zaključuje, u ovom preostalom vremenu do 2030. godine učinkovito pratiti provedba i vrednovati plan razvoja.

Smatra i da mjere, popis indikativnih aktivnosti, programa i projekata, pokazatelji i posebni ciljevi dobro izgledaju na papiru. 

- Međutim, akcijski plan je sastavljen od projekata koji bi se i inače pripremali i provodili. Ne krivim tu Sveučilište, posebno ne sveučilišne profesore koji su volonterski odradili ovaj posao, i to jako dobro što se tiče stručnog okvira. Međutim, problem je što politika nije imala nikakvu viziju razvoja, niti su redovito surađivali s onima koji su im u tome mogli pomoći - podvukao je Matijević.

Strategija ne gleda širu sliku, kazao je, a kad je i gleda, to je nekad površno. 

- Split nije izolirana cjelina. Točnije, ne bi trebao biti izoliran. A tome se nije posvetila gotovo nikakva pažnja - iznio je.

Podsjetio je i da je Gradsko vijeće u siječnju 2021.godine usvojilo prijedlog SDP-a da Hrvatska zatraži priključenje Splita i Dalmacije Mediteranskom koridoru EU-a.

- Mi smo prema Strategiji zadovoljni sadašnjim stanjem, koje je za nas izuzetno nepovoljno i signalizira visokotehnološkim potencijalnim investitorima da ne planiraju ulaganje u Splitu i okolici - istaknuo je.

U Strategiji se, napominje, ne vidi kakav je odnos Splita prema budućnosti škvera i tog prevrijednog prostora.

 - Ne vidimo strateški cilj da Grad od Županije preuzme upravljanje pomorskim dobrom, što je također predložio SDP, Gradsko vijeće prihvatilo, a Županija odbila - nabrajao je.

Raduje ga i što se na više mjesta u Strategiji navodi potreba za većom skrb o ranjivim skupinama, od socijalne skrbi i stambenog zbrinjavanja do mobilnosti odnosno pristupa mnogih lokacija  osobama s invaliditetom. Istovremeno.

- Žao mi je što se u Strategiji tek usput spominju nacionalne i seksualne manjine koje kao naši sugrađani obogaćuju naš grad, a koji nisu bili ni uključeni u izradu ove Strategije - zaključio je Matijević.

Mostov Tihomir Galić je istaknuo kako su očekivali bolji dokument.  Kritizirao je i što je analiza temeljena na starom popisu stanovništva.

- Prema popisu iz 2011. godine Split je imao 188.802 stanovnika, a prema posljednjem 17.525 manje.  Jedini dokument koji je trebao biti pred vijećnicima danas je 'demografski preporod' - iznosio je u dahu Galić.

9.42 - Dekan Ekonomskog fakulteta Vinko Muštra je predstavio ukratko kako se radila strategija. Posebno se zahvalio 124 institucije koje su bile uz Sveučilište tijekom rada.

Jedan po jedan izrađivači iz akademske zajednice približavaju dokument. Nakon izlaganja će vijećnici postavljati pitanja.

9.25 - Na početku sjednice Igor Jerković, prorektor Sveučilišta za znanost je uvodno kazao da je preko 80 članova bilo u timu izrade strategije, s najmanje toliko sastanaka. 

Trenutačno gradonačelnik Ivica Puljak govori o povijesti rada te ciljevima. Odluka o izradi je donesena 2018. godine.

RANIJE OBJAVLJENO:

Na Ekonomskom fakultetu od devet sati vijećnici će raspravljati o Strategiji razvoja Splita do 2030. godine. Iako oporba nije blagonaklona prema dokumentu, očekuje se glatko usvajanje. 

Strategija je bazirana na popisu stanovništva iz 2011.godine s obzirom na to da je najveći dio odrađen u mandatu prethodnog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. Zadnja godina koja se temeljito obrađuje u analizi na preko 1000 stranica je 2018., a dodani su još neki podatci vezano za epidemiju koronavirusa.

U Banovini kažu da je trend isti, neovisno o brojkama i da stoga nije važno što nije osvježeno novijim podatcima. 

O strategiji koja se proteže na nešto malo manje od 300 stranica razvoja će referirati gradonačelnik Ivica Puljak.