TIHI UBOJICA 'Oboljelima od šećerne bolesti ne trebaju samo dijabetolozi i endokrinolozi, nego i svi ostali liječnici specijalisti'

Fotogalerija (19)

Svjetski je dan šećerne bolesti. Tim su povodom u Splitu predstavljeni novi planovi za što kvalitetnije liječenje oboljelih od tog 'tihog ubojice.' 

Naime, Zavod za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma KBC-a Split organizirao je javnozdravstvenu akciju mjerenja glukoze u krvi i edukaciju u Centru za dijabetologiju na Križinama, a uz to je održan sastanak s predstavnicima Splitskog dijabetičkog  društva i liječnicima obiteljske medicine. Julije Meštrović, ravnatelj splitske bolnice, u obraćanju medijima iznio je glavne zaključke sastanka. 

'U našoj bolnici imamo odlično organiziranu specijalističku službu, ne samo dijabetologa i endokrinologa, nego i svih ostalih liječnika specijalista. Na sastanku smo planirali kako ćemo se još bolje multidisciplinarno organizirati jer pacijentima ne trebaju samo dijabetolozi i endokrinolozi, nego i svi ostali liječnici specijalisti. Naravno, ne odnosi se to samo na naše liječnike u bolnicama i medicinske sestre, odnosno bolničke timove, nego i one koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - moramo raditi kao jedan tim. Tu su i udruge pacijenata koje su nam najvažnije jer kroz njih mjerimo kvalitetu našeg rada', kazao je Meštrović.

Tina Tičinović-Kurir, dijabetolog i pročelnica Zavoda za endokrinologiju i dijabetes KBC-a Split, upozorila je kako je šećerna bolest u enormnom porastu kako u svijetu tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Složila se kako se zajedničkim radom obiteljskih liječnika, udruga pacijenata i bolničkog sustava može unaprijediti skrb bolesnika. 

'Našim je pacijentima, kada govorimo o lijekovima, omogućena najbolja terapija. Nažalost, neki su lijekovi na dopunskim listama, o kojima, u smislu smanjenja participacije, treba pregovarati s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo', naglasila je. 

Procjenjuje se da kod 50 posto oboljelih šećerna bolest nije dijagnosticirana. Tičinović-Kurir pojasnila je da razlog tome leži u činjenici da se simptomi polako razvijaju. 

'Najčešće se dijagnosticira slučajno. U nacionalnom programu imamo preventivno određivanje šećera u krvi - svaki građanin u dobi iznad 50 godina trebao bi u ordinaciji obiteljskog liječnika izmjeriti njegovu vrijednost da nam ne dolazi u situaciji kad su već razvijene komplikacije šećerne bolesti. Tada je, naravno, kontrola bolesti puno teža nego kad se ranije dijagnosticira. Društvo mora biti svjesno da je šećerna bolest tihi ubojica, koju je potrebno što ranije dijagnosticirati kako bi se uspješno liječila', konstatirala je. 

Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, nadovezao se na njihove riječi te poručio da je timski i interdisciplinarni pristup, i to ne samo po pitanju šećerne bolesti, jedini način kako pacijentima pružiti najbolju i zdravstvenu skrb. Kazao je kako je danas potvrđeno da će suradnju primarne i sekundarne zdravstvene zaštite te udruga pacijenata podignuti na još višu razinu. Osvrnuo se potom i na dostupnost lijekova kao i njihove cijene. 

'Mi imamo jako široko dostupnu listu lijekova, a najnoviji jako brzo dolaze na nju. Međutim nismo toliko bogato društvo da bi najnoviji odmah bili potpuno besplatni. Čitavo se vrijeme radi kalkulacija osiguravatelja u kojem trenutku koji lijek s kolikom nadoplatom pustiti. S druge su strane farmaceuti kao proizvođači, koji na prvom mjestu gledaju profit. Kompleksan je, dakle, problem, zašto su neki lijekovi na doplati, a neki potpuno besplatni', ustvrdio je Rađa. 

Branko Lulić, predsjednik Splitskog dijabetičkog društva, ujedno jedan od korisnika ove zdravstvene zaštite već 35 godina, kazao je sa zadovoljstvom da su se u pet minuta dogovorili o obveznom protokolu između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. 

'Ako pacijenti, prema uputi obiteljskih liječnika, dođu do dijabetologa bez svih potrebnih pregleda i nalaza, uzaludno su došli. Znam da je obiteljskim liječnicima nezgodno, ali to se mora uvesti kao obveza, posebno kad je u pitanju dijabetes kao jedna kronična i progresivna bolest. 

Što se tiče lijekova i pomagala, dijabetičari tipa 2 posebno su zakinuti, primjerice nema dovoljno traka. Troškovi su pak enormni - pet milijardi izdvaja se za dijabetes, a od toga 98 posto ide na sanaciju komplikacija. Postavlja se pitanje jesmo li budale ako ne stavljamo prevenciju u prvi plan', komentirao je Lulić. 

Daniela Marasović Krstulović, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti, ukazala je na činjenicu kako je dijabetes ozbiljna bolest koja ima brojne komplikacije na kardiovaskularnom sustavu, na sustavu organa za kretanje, prouzrokuje infekcije… Zapravo tako, kako je istaknula, na svim klinikama u bolnici leži veliki broj dijabetičara.

'Dijabetes je sve češći među mladima - sve zbog loših navika. Prevencija je ključ svega, a u tom segmentu najviše mogu napraviti mediji, prosvjetni djelatnici, sportaši, organizacije civilnog društva. Trebaju poticati zdrave životne navike poput pravilne prehrane i kretanja. Potrebno je, dakle, trajno osvješćivati ljude. Vi imate moć da to radite kontinuirano, a ne samo prigodničarski kad su ovakve akcije. 

Ako do svakog pojedinca dođu informacije da je potrebno živjeti zdravo, imat ćemo manje posla. Mi uvijek liječimo vrh sante leda, ali ona se gromada ispod može bitno smanjiti djelovanjem svih dionika u društvu', zaključila je.